MOSTAR – Vlasti i javnost Crne Gore shvatile su spor oko Sutorine koji je nastao između ove zemlje i BiH mnogo ozbiljnije od javnosti i dužnosnika u BiH. Dok se želja bh. institucija da ponište sporazum o granicama i pokrenu pitanje pripajanja Sutorine BiH, u našoj državi shvaća kao nešto nemoguće i predmetom podsmijevanja, u Crnoj Gori vode se ozbiljne rasprave i razmatraju svi scenariji obrane Sutorine.
Zbog Sutorine će dva crnogorska ministra Igor Lukšić i Raško Konjević biti saslušani pred Odborom Skupštine Crne Gore za međunarodne odnose i iseljenike.
Lukšić i Konjević kroz saslušanje će crnogorskoj javnosti objasniti sve aspekte i okolnostima koje se tiču statusa Sutorine. Interes za pitanje Sutorine pokazali su i predstavnici Europske unije u Podgorici. Službena Podgorica tvrdi kako je razgraničenje između Crne Gore i BiH završeno i kako Sutorina ne može biti sporna, a crnogorski predsjednik Filip Vujanović je zbog spora u vezi sa Sutorinom odgodio imenovanje novog crnogorskog veleposlanika u Sarajevu. Konjević je jučer kazao kako je razgraničenje između dvije zemlje završena priča, podsjećajući da su države jedna drugu priznale u postojećim granicama.
– Sva argumentacija je na crnogorskoj strani, poručio je javnosti Konjević.
Ozbiljni razgovori
Ova tema potaknula je i oporbu u CG da počne s napadima optužujući vlasti kako u zadnjih dvadeset godina nisu uradile ništa kako bi regulirale status Sutorine, ali i Prevlake, te kako će se u idućoj godini CG zbog nesposobne vlasti morati odreći ili Sutorine ili Prevlake. Oporba u CG naglašava i to kako je spor oko Sutorine nastao u političkim, a ne u krugovima stručnjaka.
Bivša ministrica europskih integracija u Vladi Crne Gore Gordana Đurović kazala je da Crna Gora već devet godina nema nijedan ugovor o razgraničenju sa susjedima, usprkos tome što je u međunarodnim izvješćima ocijenjena kao država koja ima pozitivnu ulogu u jačanju regionalne suradnje. Vjeruje u dogovor oko pitanja teritorijalnog vlasništva nad Sutorinom.
– Mislim da će dvije države, ipak, ovo pitanje riješiti i nije za očekivati neke radikalnije trenutke. Često se ovakve inicijative pokreću više radi domaćeg javnog mnijenja, nego radi geografskih promjena, kazala je Đurović.
Problem koji je nastao oko Sutorine jedan je u nizu neriješenih sporova Crne Gore i susjeda kada je u pitanju razgraničenje. Pitanje Prevlake i spor s Hrvatskom oko tog dijela teritorija već je pred Međunarodnim sudom, dok Crna Gora još uvijek nije počela proces razgraničenja sa Srbijom.
Dobra šansa
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik jučer je rekao je da ga raduje što će Narodna skupština RS-a imati priliku odrediti se po pitanju Sutorine i granice sa Crnom Gorom. Dodik je naglasio kako je pitanje granica u nadležnosti BiH u koje entiteti nisu do sada imali pravo zadirati i koje je entitetima osporavano u više navrata.
– Ako mene pitate, radovao bih se da dođemo u poziciju da se teritorij RS-a proširi i dodirne more, ali znajući sve procedure i sve što se događa, mislim da ulazimo u dugoročan, neizvjestan proces koji ne može osigurat suglasnost strana, u kojem će se očigledno morati ići na neku vrstu međunarodne arbitraže, znajući da su arbitražne odluke konačne, rekao je Dodik. Podsjetio je i kako je u slučaju Sutorine, nakon raspada bivše Jugoslavije, formirana komisija koja je utvrdila službene granice republika na osnovi avnojevskih granica, osim ako se republike međusobno ne dogovore drukčije.
– Prvo što treba učiniti jest da se utvrdi je li avnojevska granica ovo o čemu se govori. Ako jest, onda treba uspostaviti dijalog s Crnom Gorom i riješiti pitanje granice, a ako se i to ne može, onda treba uspostaviti međunarodnu arbitražu, rekao je Dodik. On je podsjetio da je to uobičajena praksa, a da su sličan spor imale i Slovenija i Hrvatska. Na koncu je pitanje Sutorine za sada skinuto s dnevnog reda Narodne skupštine uz obrazloženje predsjednika NSRS-a Nedeljka Čubrilovića kako nemaju nadležnosti raspravljati o granicama, te kako ovaj problem treba ostati unutar institucija BiH. Dio javnosti BiH smatra kako se šansa za priključenje Sutorine BiH ne smije propustiti jer ovim BiH ne bi dobila samo još jedan izlaz na more, već i oko sedam kilometara atraktivne obale. O Sutorini će u idućim danima, mjesecima, a i godinama, čini se, biti mnogo priče koja bi mogla zahladniti odnose dviju država do te mjere da ni kao gosti nećemo biti poželjni na crnogorskim obalama.
Odluka u Parlamentu
Podsjetimo kako se intelektualci iz BiH pozivaju na povijesne, geografske i političke akte. Navode kako su granice BiH jasno utvrđene na Berlinskom kongresu i s tim granicama je Bosna ušla u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Te granice do danas parlament nije mijenjao, a Crna Gora je bila bez Sutorine tada i stoljećima prije. Drugi pak kažu kako se na bazi analize geografskih karata dokazuje da je Sutorina od svog osnivanja u bosanskoj državi, pa sve do 1964. godine kada se posljednji put prikazuje na karti i da je to dokazivo. Krajem prošlog tjedna Parlament BiH je razmatrao Rezoluciju o Sutorini, te je zaključeno kako će odluka o poništenju prijedloga ugovora o državnoj granici između BiH i CG ili njezino odobravanje biti doneseno nakon što se krajem veljače održi javna rasprava o ovoj temi.