Srbija je garant Dejtonskog sporazuma, a pokazala se kao vrlo korektan i odan partner Republike Srpske. Sa druge strane, RS ima unutarnji kapacitet da koristeći međunarodno pravo braniti svoje pravo.
Ali ono što se zapadnjacima ne sviđa jeste što narod u RS i Srbiji živi kao jedinstven etnički prostor, kao jedinstvena država, kaže u intervjuu za Sputnjik predsjednik Srpskoj Milorad Dodik.
– Nećete naći nikoga u RS koji se neće složiti s tezom da je neminovno da jednog dana RS i Srbija na neki način budu isto u državno-pravnom i političkom smislu. Mnogi misle na taj način. A opet, povijest i politike zadnjih 20 godina su učinili to da nije tako. Mi smo dokaz da je prema Srbima u bivšoj Jugoslaviji načinjena najveća nepravda, od Slovenije, pa do Kosova.
Jedino što su Srbi u Bosni imali kapacitet da konstituišu i artikuliraju svoj nacionalni interes. I sve vrijeme nakon toga on je osporavan, ne samo od Bošnjaka, nego i od onih koji su dolazili i predstavljali nam se kao prijatelji.
Dodik: Inzko ruši Daytonski sporazum
Kako komentirate razne ultimatume s kojima smo suočeni, evo vidimo nove uvjete za Srbiju na europskom putu?
– To je tipično ponašanje arogancije zasnovane na moći. Oni nemaju vremena za nas, oni žele ovdje podaništvo koje mora biti mjereno uvijek novim podaništvo. Ako toga nestane u jednom trenutku vi se vraćate kao da nikad niste krenuli. Činjenica je da i u Srbiji, i u RS postoji vezanost za pravoslavlje, za Rusiju, što Zapad promatra ponekad sa strahom, ponekad sa arogancijom, smatrajući da Srbi zaslužuju jedino da permanentno budu kažnjavani i da je to prava mjera prema njima to.
Zašto se, po Vašem mišljenju, Srbiji ispostavljaju stalno novi zahtjevi kad je riječ o Kosovu?
– EU nije više ono što je bila nekad. Ona pokušava održati svoju veličinu prema nama, a ne može riješiti nijedan svoj unutarnji problem. Ni grčku krizu koju odgoditi, ni krizu eura koju rješava tiskanjem novca, što može proizvesti ogromnu inflaciju, niti može riješiti migrantske krizu. Ali kada treba biti arogantan prema nama, to nije problem, tu postoji suglasnost.
Da li je to zbog toga što nismo htjeli da uvedemo sankcije Rusiji?
– I to negdje uvijek stoji. Ni RS nije dozvolila da BiH uvede sankcije Rusiji. A sad smo svjedoci da mnoga poduzeća iz Europe pokušavaju preko BiH izvoziti u Rusiju. To govori o tome koliko je to bila ispravna odluka Europe. Ali svijetom ne upravlja racio, upravlja jedna arogancija koja dovodi male u poziciju da, kad veliki kaže – hoćemo sankcije prema Rusiji, ako mali kaže “ne” to se ne prašta, bez obzira što se ne kaže ništa. A to sigurno nisu zaboravili ni Srbiji, ni RS. Zato se moglo dogoditi, recimo, da se u BiH intervencijama prije svega stranaca, uništiti namjenska industriju u RS, au Federaciji ostane tvornica oružja.
RS je i brana da Bosna ne uđe u NATO.
– Mi smo rekli da tu odluku mora donijeti narod na referendumu, a sve ankete govore da ogromna većina naroda to ne želi i da je vrlo svježe sjećanje na bombardiranje, osiromašeni uran i mnogo drugog što su nam tako demokratski zdušno podarili.
Da li ostajete pri referendumu o sudu i tužiteljstvu BiH?
– Naravno, ne bavimo se mi avanturama. Mi smatramo da je to legitimno i legalno, zakonom dozvoljeno, ustav RS to dozvoljava, ustav BiH ne zabranjuje. Ali postoje neki koji su naučili da vladaju Europom i svijetom izvan svojih zemalja arogancijom i silom i pokušavaju pripisati tom referendumu svojstva koja on nema. Oni žele poniziti ne samo političku elitu, nego da ponize čitav narod i RS i prijete da će uvesti određene sankcije. Naravno, da to nije nešto što može proći pogotovu kod nas i u tom pogledu referendum će biti održan.
Približava se 20. godišnjica Daytona. Očekujete li udare slične britanskoj rezoluciji o Srebrenici?
– Mislim da je jasno da po istom sustavu pokušaj neće proći u SB UN. Mi smo zato zahvalni onima koji se bore za međunarodno pravo. Da je ta rezolucija prošla to bi bio nonsens, naravno loš za Srbe, jer imate situaciju da su se kroz povijest dešavali mnogi pogromi, genocidi, da nitko nije za to karakteriziran aktom međunarodne organizacije kakve su UN, samo je Srbi trebalo to biti. Ali to govori o tome kako ih treba tretirati kad dođu nama ovdje i predlažu nam neke svoje dobre namjere.
Mi smo uvjereni da postoje loše namjere Zapada prema onome što jeste pozicija srpskih naroda u BiH i pogotovu njegovoj organizacijskoj tvorevini, koja se zove RS, i mislimo da je potpuno pogrešno očekivati da ćete takve ljude i političke elite, neumoljive kroz povijest, umoliti tapšanjem po ramenima i servilnošću. Ono što mi promoviramo jeste ustrajna politička borba za svoja prava, u skladu s Ustavom i zakonom, i neprihvaćanje nikakvih nametnutih rješenja kao trajnih, bez obzira koliko su u određenom trenutku bila rezultat sile i nasilja.
Ne očekujete reviziju Daytona?
– Revizija je već učinjena od strane visokih predstavnika, a ono što sad vidimo je legalizacija kršenja Daytona. Dejton ima propisan mehanizam za eventualnu reviziju, a to je da se strane dogovore kako će dalje. A strane su opet definirane upravo Daytonskim sporazumom, i to su RS i Federacija. Međutim, mnogima to ne odgovara. Oni bi uključili najradije nevladin sektor koji bi o tome odlučivao, ali Ustav i Dayton su neprikosnoveni.
Kad premijer Vučić više puta kaže da je zabrinut za BiH, kako vi to shvaćate?
– Shvaćam na način da je svjestan velikog intervencionizma međunarodne zajednice. Vučić vrlo dobro poznaje i povijest, i kretanje, i trenutak, i vjerujem da ima u vidu da je dogovor unutar BiH težak, sad gotovo nemoguć, jer Bošnjacima međunarodna zajednica određuje i pomaže u ostvarivanju ciljeva. A ako uđu s nama u dijalog moraju napraviti kompromis. Problem je što s tim kompromisom imaju manje nego što imaju sa intervencionizmom međunarodne zajednice. I zato s Bošnjacima ne možete ništa dogovoriti.
rs-lat.sputniknews.com