Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik smatra da je vrijeme da Srbi izađu s jasnim političkim, nacionalnim programom i zahtjevima, koji bi mogli biti njihov cilj u ovom stoljeću, za razliku od prethodnog, koji je, kaže, za Srbe bilo katastrofalno.
“Međunarodne okolnosti su se promijenile”, kaže Dodik u intervjuu Tanjugu.
On napominje da ne misli na promjene američkog ili nekog drugog međunarodnog stava, mada se i tu, kako kaže, nešto mijenja, već na činjenici da, recimo, u proteklih 20 godina Daytonski sporazum nije poštovan, da su umanjena prava Republike Srpske, da je položaj Srba u okolnim zemljama težak i, konačno, da je Srbima sada već dosta svih poniženja.
“Vrijeme krajem devedesetih godina i loše razdoblje srpskog naroda je prošlo. Moramo se izdići iznad toga i reći: ‘Da, ovdje smo stali, dovde smo došli, što je to što želimo uraditi da nama bude bolje?’”, kaže predsjednik Srpske i dodaje:
“A ne ovako pocijepani na srpski nacionalni i državni korpus, zaokupljen stalno nekim rešenjima, da li Kosovo, da li Republika Srpska, da li vamo, da li tamo, bez jasnoga putokaza kud idemo…”.
Ali, ističe Dodik, prvo – razgraničenje.
„Zašto razgraničenje? Zato što svi narodi oko Srba, a Srbi su im donositelj slobode kroz povjest, pokušavaju svoju nacionalnu i državnu gradnju isključivo obavljati na antisrpskoj politici. Od Hrvatske do, evo, Bošnjaka ovdje u Bosni, do Albanaca na Kosovu, pa i Crnogoraca u CG, pa i Makedonaca, koji osporavaju pravo našoj crkvi tamo da egzistira, i mnogo čega drugog”, objašnjava on
A, ako je već tako, kaže, onda je najbolje da se razgraničimo.
„To ne znači da ćemo mi napraviti bodljikave žice na našim ogradama. Ne, mi samo hoćemo afirmirati naše interese. Znači, Republika Srpska, Srbija, četiri općine Kosova, reintegracija srpske politike i nacionalnih interesa u CG”, tumači Dodik pojam razgraničenja kako ga on vidi.
Predsjednik Srpske kaže da zato podržava ideju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, ali dodaje da se on istovoremeno zalaže i za razgraničenje u Bosni i Hercegovini.
“Republika Srpska treba nastaviti boriti se za svoj pun državni kapacitet. Ja vjerujem u tu ideju, bez obzira na neke koji bi se, možda, sada podsmješljivo nasmijali tome. Ja vjerujem, jer nekako osjećam taj puls naroda ovdje, koji naprosto nije prestao vjerovati u tu mogućnost i da ono što nas je kao nevrijeme snašlo, kao to nevrijeme treba proći i da će doći vrijeme da se mi možemo pozicionirati”, kaže Dodik.
Činjenicu da je ideja o razgraničenju, koju je, kao osobni stav, iznio predsjednik Vučić, u Srbiji naišla na žestok otpor opozicije, Dodik objašnjava konstatacijom da je jedna od boljki srpskog naroda u cjelini da urušava svaki svoj autoritet. Institucionalni i osobni.
„Nema moćne nacije u svijetu bez jakog lidera. A Srbi kao da uporno sve ovo vrijeme pokušavaju sve svoje lidere, ili one kojima je dana prilika da budu lideri, nekako osporavati ili sami uništavati. Ðinđić je postao veliki državnik tek kad je sahranjen, a prije toga što nismo mogli čuti o njemu”, primjećuje predsjednik Srpske.
On dodaje da je jedan dio koncepta međunarodne zajednice da vlada dugoročno ovim prostorom to da urušava lidere i institucije.
„Čim se vi dignete sa snagom u svom narodu, više od onog što stranci misle da je dozvoljeno, oni će krenuti urušavati vas. I da time urušavaju institucije. Prema tome, ta priča je potrebna i mi se moramo okupiti oko tog nekog autoriteta. Često ste mislili da je to u okviru SPC, ali vidimo da neki osporavaju i patrijarha. Osporavaju sve što dolazi kao istinski proces traženja i pozicioniranja nacije i naroda”, navodi Dodik.
On se, u tom kontekstu i uz konstataciju da gaji veliko poštovanje prema Crkvi kao “ključnom elementu srpskog identiteta”, osvrnuo na, po njemu veoma ozbiljan, napad na Aleksandra Vučića, koji je, zbog ideje predsjednika Srbije o razgraničenju s Albancima, upućen iz Dečana.
„Nemam namjeru držati nikome predavanja, i naravno da imam i suosjećanje i empatiju, kako god bi to trebalo nazvati, prema našim ljudima koji ostaju ili su negdje daleko izvan granica Srbije. Ali, da sada jedna patetična priča o četiri monahinje treba biti isključivi faktor srpske naciopnalne državne politike, to govori da je Srbija demokratsko društvo, u kome je sloboda mišljenja daleko više izražena nego što mnogi žele priznati samoj Srbiji”, kaže Dodik.
Srbija će, uvjeren je, uspjeti da zaštiti svoje interese ukoliko se Vučić održi kao državnik, a ne samo kao politicar, a državnik, ističe, “mora donositi odluke koje će se možda u tom trenutku proglasiti neshvatljivim ili nekako drugačije, ali koje će biti donijete isključivo u korist srpkog državnog i nacionalnog interesa”.
Na pitanje kako vidi stav kancelarke Angele Merkel da nema promjene granica na Balkanu i da li se on odnosio na Republiku Srpsku ili na Kosovo, ili na oboje, Dodik kaže, da prvo valja rjeći da je Njemačka “šampion u mijenjanju granica” i da je upravo ona “detonirala promjenu granica u bivšoj Jugoslaviji”,
“Njemačka tog vremena pod Genscherom je upravo bila ključni faktor da se otpočne rat i da se ratuje u bivšoj Jugoslaviji, zato što je kroz svoj europski projekat, kako su oni to zvali, zahtijevala da se priznaju Slovenija i Hrvatska kao nezavisne države, o čemu nije bilo nikakvih unutarnjih dogovora, i kad su to učinili rat je mogao početi, naravno”.
Tako je, kaže Dodik, iskreiran jedan sterotip koji Njemačka želi konzervirati:
„Oni smatraju da je pitanje, recimo Kosova, završeno i da Kosovo ima svoje granice. To što ima neke unutarnje sa sjeverom i četiri općine, to računaju da će se nekako riješiti, da li blic krigom ili nekim dogovorom, ali, uglavnom jednog dana će se to, po njihovoj pretpostavci, riješiti”.
Međutim, predsjednik Srpske skreće pažnju na činjenicu da i BiH ima svoje unutarnje granice.
„Te granice su jasno povučene, katastraski jasno locirane. Te granice se sada zovu entitetske, ali nema razloga da one sutra ne budu neke druge. Samo naivni mogu misliti da je problem Bosne završen, time što se on hermetički ili hipotetički drži kao takav”.
Na pitanje kako gleda na špekulacije da će se pitanje Kosova riješavati na nekoj međunarodnoj konferenciji, Daytonu dva, Dodik nema dvojbu:
“Ne treba Srbima Dayton, to je glupost. Vidim da pretendirate na to da to treba riješiti diplomacija. Diplomacija će dati pečat, a rešenje moramo mi ovdje ostvariti. Dakle, ukoliko mi budemo imali jedinstven nacionalni konsenzus, da stav svih organa Srbije bude jedinstven što se želi po tom pitanju, onda je to sasvim jedna druga stvar“.
Dodik zaključuje da ne treba oklijevati, jer „sve ima neko svoje vrijeme“./HMS/
wpDiscuz