Privođenje Fahrudina Radončića otvara brojna pitanja.Neka od njih su “rak rana” Bosne i Hercegovine.Hoće li i ovo “spektakularno uhićenje” za mjesec dana da se jednostavno zaboravi?Deutsche Welle analizirao je ovaj slučaj
Nakon privođenja Fahrudina Radončića, bilo je i ovakvih komentara: “Radončić je prevelika riba da bi se sve zataškalo” i “u zatvor će Radončić ili netko od tužitelja”. Autor prvog komentara je politički analitičar Adis Arapović. On je, gostujući u programu BHRT-a, izjavio da je “nenormalno” da se Tužiteljstvo i Sud “prepucavaju” s političkim strankama o vlastitoj neovisnosti.
“Svatko u ovoj zemlji trebalo bi da radi svoj posao. Posao političkih stranaka jeste da budu reprezenti određenih društvenih slojeva, da se bore za svoje ciljeve, svoje ideale, svoje ideje, a posao sudova i tužiteljstava jeste da održavaju pravni poredak. Među njima ne bi trebalo biti ikakve komunikacije, posebno ne javne prepirke koja može miriše upravo na montirane političke slučajeve, na skrivene razloge i pozadine, pa čak i na političku kontrolu nad određenim ljudima u tužiteljstvu i sudu “, ukazao je Arapović.
Reakcije stručnjaka i stranačka priopćenja
Odvjetnik i bivši sudac Suda BiH Vlado Adamović vjeruje da će ovoga puta u zatvor Radončić – ili netko od tužitelja. “Želim reći da je dosta više spektakularnih uhićenja u Sarajevu ili bilo kojem drugom dijelu BiH. U ovoj zemlji hapšeni su članovi Predsjedništva, ministri, zastupnici … Kakvu sliku šaljemo u javnost kada se ‘spektakularno’ uhiti jedna takva osoba, a za mjesec dana se sve zaboravi? Mislim da Tužiteljstvo ne može više tako funkcionirati. Nakon ovoga će se neke stvari riješiti. Ili će u zatvor Radončić, ili netko od tužitelja “, rekao je Adamović u programu Federalne televizije.
Radončićev Savez za bolju budućnost (SBB) BiH podržao je svog lidera ocijenivši, između ostalog, da je riječ o “besprizornoj političkoj montaži koja za cilj ima destabilizaciju bošnjačkog političkog faktora, a time i destabilizaciju BiH”, ali su kritike stranke upućene na račun pojedinaca u pravosuđu. SBB ističe da “ima puno povjerenje u sposobnost pravne države i vjeruje u poštenje i profesionalizam časnih ljudi u Tužiteljstvu i pravosuđu BiH. Sigurni smo da će ovaj sramni čin pravosudnih institucija BiH na kraju dovesti do razobličavanja i demontaže kriminalnog miljea oličenog u vezama kriminalaca osuđenih za teška kaznena djela i odmetnutih struktura u Sudu i Tužiteljstvu BiH “, navodi se u reakciji Radončićeve stranke.
Očitovanja Suda i Tužiteljstva BiH
Iz Državnog suda priopćeno je da “pritisci na Sud BiH moraju prestati”. “Sud BiH izražava duboku zabrinutost atmosferom koja se posljednjih dana kreira u javnosti, a kojom se nastoji da se ta institucija politizira, a rad njezinih sudac degradira. Suci Suda BiH trenutno rade u teškim uvjetima jer intenzitet pritisaka, koji dolazi s više strana, počinje nadilazi granice podnošljivosti “, priopćio je Državni sud. U toj instituciji, međutim, nisu mogli potvrditi da li se priopćenje odnosi konkretno na Radončićev slučaj. U istom priopćenju (27.1), spominju se i “pritisci” u vezi s procesom koji se u ovom Sudu vodi protivNasera Orića.
Tužiteljstvo BiH bilo je konkretnije. “Tužiteljstvo BiH podsjeća javnost da su pred zakonom svi građani jednaki, da se postupak vodi u skladu sa zakonom, da pred zakonom nema nedodirljivih i da bilo kakvi politički ili medijski pritisci ne mogu i neće utjecati na vođenje postupka”, navodi se, između ostalog , u informaciji Tužiteljstva o prijedlogu za određivanje mjere pritvora za Fahrudina Radončića.
Profesor međunarodnog prava na Fakultetu političkih nauka u SarajevuZarije Seizović ocjenjuje da “javnost, mediji, pojedinci, političari i drugi – svjesno ili nesvjesno, a svakako emotivno – praktično vrše politički pritisak na organe gonjenja i nadležni sud”. “Generalno, na pravosuđe se vrše dvije vrste tlaka: jedan medijski, kroz izvještavanje o važnim predmetima, dok drugu vrstu pritiska vrše neodgovorni pojedinci koji tvrde da se radi o ‘politički montiranim procesu’. Takve neodgovorne izjave trebalo bi i dokazati jer implicitno sadrže tvrdnju da su policija, tužiteljstvo i sudovi korumpirani “, kaže Seizović.
Nepovjerenje u pravosuđe zbog propasti “velikih slučajeva”
Profesor Seizović komentira i činjenicu da je u BiH nema naročitog povjerenja u pravosudne organe. “Dosadašnji rezultati, uhićenje pa puštanje ili oslobađanje drugostupanjskom presudom VIP okrivljenih, jedan je od važnih razloga tog nepovjerenja. Što se tiče uloge Tužiteljstva BiH, notorno je da se ono nije moglo pohvaliti učinkovitim obavljanjem osnovnog posla iz njegove nadležnosti, a to je progon počinitelja kaznenih djela. Ako tužitelj ima loše rezultate, a oni su indicirani obustavljanjem postupka, odustankom od gonjenja ili oslobađajućom presudom, mora za to snositi stegovnu, a po potrebi i drugu vrstu odgovornosti “, ističe Seizović za DW.
Naš sugovornik tvrdi da su brojni “veliki slučajevi” propali zato što se u njih ulazilo “prilično nespremno”. “Loša procjena uspjeha, nedostatak dokaza, nepripremljenost, a možda i nedostatak kompetencija. Konačno, možda postoji i nekakav ‘paralelan svijet odlučivanja’ poput veza, pritisaka, korupcije u svakom segmentu života, pa iu pravosuđu, ali to je nemoguće ili vrlo teško dokazati. Nijedan sudac ili tužitelj do sada nije osuđen na zatvorsku kaznu “, kaže profesor Seizović.
“Komentari su uobičajeni za demokratska društva”
Radončićeva braniteljica Vasvija Vidović, međutim, smatra da su komentari rada pravosuđa uobičajeni u demokratskim društvima. “Sud i Tužilaštvo BiH su profesionalni državni organi koji bi trebalo da postupaju po zakonu. Tlak na te organe je neprihvatljiv, ai ne bi smio na njih utjecati. Svugdje u svijetu je normalno da se komentiraju njihovi postupci i odluke, ali pravosuđe bi trebalo da radi svoj posao. Njihove prepiske s medijima su vrlo upitne. Pravosuđe mora raditi bez obzira na izjave koje se čuju u javnosti. Međutim, mi bismo bili sretniji da visoki državni dužnosnici, čelnici države, ne daju izjave s tim u vezi “, rekla je Vasvija Vidović.
Fahrudin Radončić osumnjičen je za “udruživanje radi činjenja kaznenih djela”, “ometanje rada pravosuđa” i “davanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem”. Sud BiH odredio mu je jednomjesečni pritvor zbog “bojazni da će osumnjičeni, boravkom na slobodi, uništiti, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove važne za kazneni postupak”. Sud, također, smatra da bi osumnjičeni mogao “ometa kazneni postupak utjecajem na svjedoke ili saučesnike”. Za navedena kaznena djela predviđena je zatvorska kazna u trajanju od jedne do deset godina.
(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN / mr)
wpDiscuz