Lider SNSD-a Milorad Dodik najavio je kako će Narodna skupština Republike Srpske na zasjedanju koje bi se trebalo održati do kraja ovoga ili početkom idućeg mjeseca povući suglasnost na sve zakone kojima su formirane institucije na državnoj razini, a koje nisu predviđene Ustavom BiH.
To se, kako je rekao, odnosi na Oružane snage BiH, Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće, Upravu za neizravno oporezivanje. Također je kazao kako će biti zabranjen rad OSA-i i SIPA-i na teritoriju RS, a bit će uskraćena jurisdikcija Suda i Tužiteljstva BiH na području ovog entiteta.
Kazao je kako će RS striktno poštivati odredbe Daytonskog Ustava BiH, te da će RS povući suglasnost za sve one institucije na razini države čije postojanje nije predviđeno Ustavom BiH.
Zanimljivo se, stoga, podsjetiti koje to institucije na državnoj razini imaju ustavni temelj, a koje nemaju. Vjerovali ili institucija čije je postojanje predviđeno Ustavom BiH samo je šest i to- Predsjedništvo BiH, Vijeće ministara BiH, Parlamentarna skupština BiH, Centralna banka, Ustavni sud BiH i Stalni komitet, piše Hrvatski Medijski Servis.
Ustavne nadležnosti BiH
Prema Ustavu, BiH ima samo 10 nadležnosti, sve ostale su na razini entiteta, ili nižim razinama. To su:
-Vanjska politika,
-Vanjskotrgovinska politika,
-Carinska politika,
-Monetarna politika,
-Financiranje institucija i međunarodnih obveza,
-Politika reguliranja imigracija, izbjeglica i azila,
-Provođenje međunarodnih i međuentitetskih krivičnopravnih propisa i suradnja s Interpolom,
-Uspostavljanje i funkcionisanje zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih sredstava,
-Reguliranje međuentitetskog transporta i
-Kontrola zračnog prometa
Nakon rata, međutim, naročito nakon 2000 godine, u vrijeme mandata visokih predstavnika Wolfganga Petritscha i Padaya Ashdowna, a pod snažnim pristiskom Amerikanaca formiranje su brojne institucije i prenošene nadležnosti na državnu razinu. Nekada je to činjeno nametanjem zakona od strane visokog predstavnika, a nekada su zastupnici takve zakone u Parlamentu BiH izglasavali pod prijetnom optužnicama ili smjenama. Predsjednik SDS-a Mirko Šarović nedavno je u izjavi za N1 posvjedočio kako mu je Pady Ashdown prije nego ga je smijenio rekao da može ostati u Predsjedništvu BiH, te da neće snositi nikakve sankcije ako pristane na formiranje Ministarstva obrane i Oružanih snaga na razini države. – Nisam to prihvatio, rekao je Šarović, kojeg je Ashdown smijenio, da bi na kraju završio u zatvoru nakon što ga je Sud BiH optužio na osnovu montirane optužnice. Takvih primjera pritisaka visokih predstavnika i stranih diplomata je bezbroj. Naravno nisu svi zastupnici u Parlamentu BiH izglasavali zakone pod prijetnjama i ucjenama stranaca. Za izglasavanje zakona kojima su prenošene nadležnosti na državnu razinu uvijek su glasali svi bošnjački zastupnici, ali ne rijetko i hrvatski i srpski koji su željeli dodvoriti strancima i steći imidž zagovornika “reformi”.
Ustavni temelj za prijenos nadležnosti
Ustavni temelj za prijenos nadležnosti na razini države predviđao je članak 5. Ustava BiH, točka a i b u kojima stoji:
a) Bosna i Hercegovina će preuzeti nadležnost u onim stvarima u kojima se o tome postigne suglasnost entiteta(…)koje su potrebne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke neovisnosti i međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, u skladu s podjelom nadležnosti
među institucijama Bosne i Hercegovine. Dodatne institucije mogu biti uspostavljene prema
potrebi za vršenje ovih nadležnosti.
b) U razdoblju od 6 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Ustava, entiteti će početi pregovore
s ciljem uključivanja i drugih pitanja u nadležnost institucija Bosne i Hercegovine, uključujući korištenje izvora energije, i zajedničke gospodarske projekte.
Prvi saziv Vijeće ministara imao samo tri ministarstva
Danas u BiH postoji na desetine institucijama na državnoj razini koje su formirane donošenjem odgovarajućeg zakona, a čija postojanje nije predviđeno Ustavom BiH. Vijeće ministara BiH primjerice u u mandatu od 1996. do 1998. imalo je, umjesto jednog predsjedatelja, tri dopredsjedatelja koji su se rotirali na mjestu predsjedavajućeg i samo tri ministarstva, i to za vanjske poslove, civilne poslove i komunikacije te vanjsku trgovinu i ekonomske odnose, a svaki ministar imao je po dva zamjenika iz druga dva konstitutivna naroda. Naknadno je formirano još šest ministarstava-Ministarstvo obrane, Ministarstvo sigurnosti, Ministarstvo za civilne poslove i komunikacije razdvojeno je na dva ministarstva- za civilne poslove i promet i komunikacije, formirano je i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, Ministarstvo financija i Ministarstvo pravde.
Zakonom formirano više od 60 državnih institutucija
Donošenjem odgovarajućeg zakona formirane su Oružane snage BiH, Granična policija BiH, Uprava za neizravno oporezivanje, Visoko sudsko i tužiteljsko Vijeće, Sud i Tužiteljstvo BiH, Obavještajno sigurnosna agencija (OSA), Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), Direkcija za Koordinaciju policijskih tijela u BiH, te još četrdesetak različitih agencija, direkcija, instituta,…
Među inima i Agencija za statistiku BiH, Agencija za sigurnost hrane, Regulatorna agencija za komunikacije BiH (RAK), Agencija za zaštitu osobnih podataka, Agencija za identifikacijska dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH, Agencija za promociju stranih ulaganja (FIPA), Konkurencijsko vijeće BiH, Ured Ombdusmena za zaštitu ljudskih prava BiH, Agencija za državnu službu BiH, Ured za reviziju institucija BiH, Pravobraniteljstvo BiH , Arhiv BiH, Vanjskotrgovinska komora Bi, Ured za veterinarstvo BiH, Ured za razmatranje žalbi, Ured Kordinatora za reformu javne uprave, Služba za poslove sa strancima, Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, Povjerenstvo za koncesije BiH, Institut za akreditiranje BiH, Institut za intelektualno vlasništvo, Institut za mjeriteljstvo BiH 34. Institut za standardizaciju BiH, Institut ombdusmana za zaštitu potrošača BiH, Fond za povratak BiH, Državna regulatorna komisija za električnu energiju, Državna komisija za označavanje granica, Dom za ljudska prava BiH, Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH (BHANSA), Direkcija za europske integracije BiH, Direkcija za ekonomsko planiranje BiH, Centar za uklanjanje mina, Centar za informiranje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja, Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH, Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH, Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH, Agencija za poštanski promet Bosne i Hercegovine, Agencija za osiguranje u BiH, Agencija za nadzor nad tržištem BiH, Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine, Agencija za javne nabavke BiH, Agencija za izdavanje garancija te Agencija za antidoping kontrolu BiH./HMS/
wpDiscuz
