Apel američkog kongresmena Turnera, Tillersonu, kako se u BIH mora hitno intervnenirati novim ustavom, budući da nastavak majorizacije najvećeg nacioalizma u BIH nad manja dva, prijeti krahom BIH kao države, ali i njenog ustava, u Sarajevu je preveden na jezik unitarizma. Što je bilo i za očekivati. Turner,iako nedvosmisleno poziva, da se Izborni zakon, prestavne koristiti u svrhu majorizacije, i da se izglasa ustavan izborni zakon, jasno daje do znanja da itekako razumijeva tko koga, u BIH majorizira. Potom poziva na Dayton 2. Sve to u Sarajevu protumačeno je kao poziv da se dodatno srežu hrvatska i srpska prava u BIH. Niti je to Turner zagovarao niti ima slova o tome u njegovom pismu. No u Sarajevu su to tako preveli.
Ukratko Srbi i Hrvati su radili zločine i treba im dodatno uskratiti prava. Bošnjaci nisu radili zločine i trebaju imati više prava. Iako je početni eho iz Sarajeva bio kako ovo nisu presude narodima nego pojedincima, jasno je da već sada na džihadističkoj medijskoj sceni gradića na Miljacki imamo povike kako kolektivno pravo Srba treba vezati uz Srebrenicu a kolektivno pravo Hrvata uz Ahmiće. S treće strane nema zločina. Nema Kazana. Nema Grabovice. Nema El Mudžahida i obrednih klanja. Nema niti napada na WTC tornjeve od strane pripadnika Armije BIH. Stoga je posve normalno da se “građanski koncept” što je omiljeni nadimak saraj čaršije za put do nacionalne države Bošnjaka, primjeni na teritoriju cijele BIH.
Dodik je pozvao na unutarnji dogovor. Smatrajući da nova intervencija bilo koga izvana neće donijeti ništa dobro Bosni i Hercegovini. No unutarnji dogovor sa Sarajevom koji smatra sa su Sefer , Rasim i Šerif heroji, a sve ostalo gol zločinac, teško da može ići.
Ako je Haag htio do kraja stopirati demokratizaciju BIH on je to doista uspio. Selektivno presuditi jednima i drugima, i potpuno amnestirati jednu potpuno nesuvislu genocidnu politiku, na čijem čelu je stajao Alija Izetbegović, okružen s Ejupom, Silajdžićem i najboljim sinovima Irana, Jemena, Arabije i Egipta mogao je samo amaterski sud, ili sud, kojem su nalogodavci kazali kako žele projektiranje nove, snažne krize, i jačanja novog vala nacionalizma u BIH.
Prenosimo propagandni tekst sa Safinog portala. Portala jarana haaškog tužitelja:
Iz RS je odmah oštro odbijena ideja nove međunarodne konferencije i bilo kakvih promjena Ustava pod pritiskom izvana. Jedan od živućih učesnika orginalnog Dejtona ističe da se slične inicijative često javljaju. Najnovija, Tarnerova inicijativa dobro je došla i glas je razuma, posebno nakon haških presuda Mladiću i hrvatskoj šestorci, odnosno politikama koje su izvršile agresiju.
„Protagonisti tih politika i dalje žive i nastojali bi političkim sredstvima realizirati ratne ciljeve. Sve to Tarner dobro zna, kao i veliki broj američkih kongresmena koji su dolazili u BiH. U tom kontekstu, ova inicijativa će, nadam se, otvoriti debatu unutar Kogresa SAD. Tim prije što je i Tilerson prije mjesec dana govorio o zapadnom Balkanu kao trusnom području u kojem trebaju prestati animoziteti“, kaže Miro Lazović, član bh. delegacije u mirovnim pregovorima 1995. godne.
Državi su potrebna nova rješenja, kako bi se pokušala napraviti stabila i funkcionalna država, upravo kroz izmjenu Ustava. SAD i EU su, kaže Lazović, puno stvari prepustile domaćim snagama, a koje nisu u stanju naći rješenja.
„Zato želim da vjerujem da je američka administracija konačno shvatila da se mora brže i jače uljučiti na ove prostore. Sve je moguće ukoliko se slože najjače države unutar EU i američka administracija, bez obzira na otpore Rusije“, smatra Lazović.
Otpori politika u BiH promjenama dolaze i svjesnosti da to znači njihov kraj na političkoj sceni. Zbog toga je, sa Miloradom Dodikom, Draganom Čovićem i drugima, ne moguć unutrašnji dogovor, siguran je Lazović.
„Neka čvrsta veza koja se zadnjih godinu dana napravila između Dodika i Čovića nagoni na oprez. Građanski koncept je spas za BiH. Građanski koncept koji će omogućiti da se mijenja Izborni zakon“, dodao je Lazović.
Jasno je da je međunarodna zajednica prepustila domaćim snagama da pokušaju naći rješenja, smatraju u Centru za sigurnosne studije. Nakon što prilika nije iskorištena 2006. godine, padom Aprilskog paketa, sada i same naznake izazivaju oprečne i burne reakcije.
„Iz ovoga bih pozitivno istakao da opet BiH i region počinju bivati interesantni i administraciji SAD-a, a posebno EU koja je nagovjestila u februaru na samitu da će, nakon 2003. prvi put biti značajnijeg govora o regionu, BiH i perspektivi ovoga dijela“, kaže Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije BiH.
Tarnerova inicijativa nema značajnijeg uticaja, smatra Hadžović. Napominje da je dobro po BiH da su SAD i EU osjetile da su njihovi interesi ugroženi.
„Uz nove igrače Rusiju, Kinu, Tursku, tako da mogu iz tog ličnog interesa se malo više pozabaviti da bi ograničili uticaj nekih drugih zemalja. To bi moglo dovesti do unapređenja i BiH i regiona“, ističe Hadžović.
Poručuje Hadžović i da će samo približavanje EU zahtijevati izmjene Ustava. Ipak, osnova svega su odgovorni političari koji mogu postići konsenzus. Zaključuje da ni postojeći Ustav ne ograničava napredak u bilo kom smislu.