Godina na izmaku bila je najdinamičnija godina kada je u pitanju europski put Bosne i Hercegovine od početka bh. integracija jer su se u njoj dogodila tri važna događaja – predaja bh. aplikacije za članstvo u Europskoj uniji u veljači, prihvaćanje aplikacije u rujnu i uručenje Upitnika Europske komisije u prosincu, podsjetio je ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak.
U intervjuu za Fenu Crnadak je ocijenio da je time počela nova faza u kojoj će sve institucije na nivou BiH, Republike Srpske i Federacije BiH konačno pokazati, a ne samo o tome govoriti, da su spremni i voljni ići europskim putem za koji svi tvrde da je najbolji.
‘’S obzirom na to da je članstvo u EU osnovni strateški vanjskopolitički cilj oko kojeg smo se svi okupili i o kojem postoji apsolutni konsenzus u BiH, stoga ono što se događalo na putu europskih integracija u 2016. definitivno obilježava aktivnosti na vanjskopolitičkom planu’’, smatra Crnadak.
Kao poseban događaj u 2016. izdvojio je ministarski sastanak Centralnoeuropske inicijative održan u lipnju u Banjoj Luci za koji kaže da je jedan od velikih događaja koji je doprinio afirmaciji Banje Luke i Republike Srpske i BiH, posebno zbog činjenice da su mu prisustvovali i europski komesar za politiku susjedstva i proširenje Johanes Hahn i devet ministara vanjskih poslova.
Pogoršana situacija
Ipak, u ovoj godini pogoršana je opća politička situacija i opća politička klima u BiH, mišljenja je ministar, i naglašava da zbog toga možda nije bilo negativnih efekata u 2016., ali ako se to ne promijeni moglo bi ih biti u 2017. godini.
Zbog toga je za njega najvažnija svar u narednoj godini da bude više međusobnog uvažavanja i povjerenja, ali i generalno manje konflikata jer će sve to pomoći da se reforme brže provode i da europski put ide dalje.
‘’Konačno je vrijeme da počnemo u BiH raditi na principima većeg međusobnog povjerenja, a ne stalno na principima konflikta i izmišljenih sukoba. To nam ne treba i samo nas usporava u razvoju’’, stav je ministra vanjskih poslova Igora Crnatka.
Za narednu godinu najavio je nastavak rada na uspostavljanju dobrosusjedskih odnosa sa zemljama regije, nastavak rada na europskim integracijama, poboljšanju ekonomske diplomatije i generalno popravljanje imidža BiH u svijetu.
U fokusu će biti ponovo europske integracije jer je pred BiH važan posao odgovaranja na Upitnik Europske komisije, zbog čega će biti ponovljena instrukcija prema svim bh. veleposlanstvima u zemljama EU i onim koje pokrivaju zemlje EU da precizno obavještavaju vlade tih zemalja o onome šta BiH radi i čini u smislu ispunjavanja potrebnih uvjeta.
Odnosi s drugima
‘’Osim toga nadam se da ćemo razvijati odnose s drugim važnim faktorima na svjetskoj političkoj sceni, jer iako nam je EU prioritet to nije jedini naš fokus. Vrlo nam je važno da nastavimo razvijati odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama, Rusijom, Kinom i Turskom, ali i drugim zemljama tako da to je jedan opći segment u kojem ćemo nastaviti raditi’’, istaknuo je Crnadak.
Izrazio je nadu i da će 2017. godina biti godina kada će Bosna i Hercegovina dobiti zakon o vanjskim poslovima, budući da je radna grupa za izradu prijedloga ovog zakonskog rješenja do proljeća ima namjeru završiti posao, a ukoliko se to dogodi, Crnadak se nada da bi on mogao do ljeta proći i propisanu parlamentarnu proceduru.
Podsjetio je da su u radnoj grupi predstavnici Ministarstva vanjskih poslova, ali i predstavnici kabineta sva tri člana Predsjedništva BiH, zbog čega i jeste optimista da bi prijedog zakona trebao biti dobro urađen.
Na pitanje o eventualnoj kupovini novih objekata za potrebe diplomatsko-konzularne mreže u svijetu po uzoru na nedavno kupljene objekte u Beogradu i Zagrebu, ministar je kazao da postoje planovi za tako nešto u godinama koje dolaze i to prije svega u Crnoj Gori, Sloveniji i Makedoniji.
‘’Već sam dao nalog da se uradi analiza šta bismo mogli napraviti ako bismo prodali neke skupe objekte koje BiH neće koristiti’, pojasnio je, podsjećajući da je nedavno u potpunosti završen proces uknjiženja rezidencije u Beču koju je BiH naslijedila od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Za taj objekt ministar kaže da je vrijedan, ali ga BiH neće korisiti te je zatražio da se uradi analiza o tome mogu li se taj i slični objekti prodati, a onda od tog novca trajno riješiti smještaj jednog broja bh. veleposlanstava u diplomatsko-konzularnoj mreži, zaključio je ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak u intervjuu za Fenu.
wpDiscuz