Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Dragan Čović, smatra da je temeljni preduvjet za razgovor o spajanju, odnosno istodobnom održavanju općih i lokalnih izbora u BiH, donošenje novog izbornog zakona
Razgovarao: Dejan Jazvić (Fena)
– Da bi uopće razgovarali o tome treba nam izborni zakon i ja sam uvjeren da dobar dio onih koji kreiraju politiku u BiH razmišljaju o tome da se spoje lokalni i opći izbori i da imamo jedan izborni ciklus u četiri godine. Da bi do toga došli i kada bi to bilo, iduće godine ili tek za tri godine, moramo prvo imati vrlo jasno izborno zakonodavstvo koje to omogućava i zato sam uvjeren da ćemo mi do kraja ove godine dobiti novi izborni zakon – kazao je Čović u intervjuu Feni povodom preuzimanja predsjedanja Predsjedništvom BiH.
On ističe i kako je promjena izbornog zakonodavstva prvi korak u neophodnoj reorganiziraciji države. Hoćemo li u tome uspjeti, kaže, ovisi od toga hoćemo li prvo ostvariti sve ovo oko reformske agende, mape puta za EU, koja će od svih u BiH tražiti da se mnogo energičnije provode reforme.
-Mi do kraja ove godine iz temelja moramo izanalizirati reformu Izbornog zakona i pripremiti njegovo usvajanje u Parlamentu. Ako to uspijemo, ne vidim zašto se iduće dvije godine ne bismo bavili unutarnjim preustrojem BiH uvažavajuće stavove svih strana i priču o Daytonu, zaštiti nekih stečevina iz Daytona, ali i otvaranja novog europskog puta. Po mom mišljenju, 20. obljetnica Daytonskog sporazuma trebala bi biti događaj kojim lagano ulazimo u bruxellsku fazu. Zato nam treba i koordinacijski mehanizam i ova mapa puta u idućih 15 dana – ističe Čović.
Uvjeren je da je u ovom vremenskom roku moguće usuglasiti oba dokumenta. O tome je, kaže, razgovarao puno i s europskim dužnosnicima.
– Usuglasili smo da je ovo pravi tajming za stvari koje su između nas u BiH već usuglašene, da ih konačno pretočimo u nešto konkretno i stvorimo uvjete da s njima iz EU intenzivno pregovaramo u devetom, desetom i jedanaestom mjesecu ove godine. Ako se to riješi uvjeren sam da ćemo mi već u rujnu imati izaslanstva iz EU na najvišoj razini u Sarajevu. Znači, isključivo je to naš interes, a oni kažu da nas podržavaju i da čekaju da napravimo prvi iskorak. Ja sam i zamoljen da u tom smislu pokušam povezati nešto što za nekoga izgleda i nemoguće. Zbog toga sam ovih dana razgovarao i s gospodinom Miloradom Dodikom i gospođom Željkom Cvijanović, kao i prije nekoliko dana s gospodom Bakirom Izetbegovićem i Denisom Zvizdićem. Vjerujem da ćemo u Predsjedništvu na sjednici u četvrtak precizirati stvari na način da trojica članova Predsjedništva, koji su ujedno i predsjednici stranaka koje nonimalno čine vlast na razini BiH, imaju kapacitet i provesti dogovor odmah na toj razini. Ako smo to u stanju iskoordinirati s oba entiteta i sa svim županijama ja ne vidim razlog zašto u narednih15 dana ne bismo mogli uraditi ono što nismo uspjeli u zadnju godinu ili dvije – kaže Čović.
Apsolutno je, ističe, svjestan da je trenutni politički i svaki drugi ambijent u BiH vrlo nepovoljan. Međutim, dodaje, mi u BiH nikada nećemo imati bolji ambijent.
-Budemo li čekali taj bolji ambijent od svega ovoga nema ništa. Ja sam siguran da mi unutar BiH moramo donijeti odluku da pravimo promjene i onda tražiti pomoć prijatelja iz inozemstva. Ako budemo čekali da nam promjene dođu izvana, od toga, ponavljam, nema ništa, pojašnjava predsjedatelj Predsjedništva BiH.
Na pitanje što ukoliko BiH ne iskoristi ni ovu priliku i može li zbog eventualne promjene globalnih prioriteta i politike BiH dugoročno izgubiti šansu za euroatlantske integraciije, Čović kaže da nije siguran da su svi u BiH svjesni ove opasnosti.
-Vjerojatno ima i onih kalkulanata kojima bi odgovaralo da se održi status quo, jer u takvoj situaciji najbolje „plivaju“. Uvjeren sam da ne smijemo razmišljati o tome da nećemo uspjeti. I ja ću se tako i ponašati, a lako je kazati što će biti ako ne uspijemo – imat ćemo jednu baru iz koje nitko neće vidjeti izlaza – kaže Čović.
Nakon susreta s bivšim predsjednikom SAD-a, Billom Clintonom i nedavnog boravka u Bruxellesu, u javnosti su se pojavile ocjene kako međunarodna zajednica sada upravo od Čovića očekuje da bude faktor stabiliziranja, neka vrsta mosta između dva poprilično udaljena politička pola u BiH, bošnjačkog i srpskog. Na pitanje doživljava li i on tako svoju ulogu i je li ju spreman preuzeti, Čović kaže da je odlučan tražiti „dodirne točke“ u BiH i pomoći da zemlja krene naprijed.
– I gospodin Clinton i neki drugi s kojima razgovaram zadnjih dana ponekad i takvo nešto kažu, ali ja sam vrlo realan u svemu tome. Najgore je je biti između ljudi koje treba izmirivati, naročito u ekscesnim situacijama. Tada imate vrlo male šanse za uspjeh, odnosno mnogo veća vam je šansa da budete potopljeni zajedno s idejama koje zastupate. No, ja se ne bavim politikom da bih uživao u njoj. Ja prije svega želim vrlo jasno i časno odraditi ove tri godine preostalog mandata na način da neke stvari riješimo i BiH povučemo naprijed i zbog toga ću ja činiti sve da u BiH među političarima gradim prijatelje. Ja osobno nisam nikoga mrzio, niti znam mrziti pa i na ljude koji mi možda nisu prijatelji nikada neću gledati kao na neprijatelje.
Tako da ta uloga, ma koliko bila nezahvalna, nije meni nametnuta u zadnja dva ili tri mjeseca. Isto sam ja mislio i kada su po meni udarali prije nekoliko mjeseci, tri ili pet godina. Moj je zadatak i onda bio kao čovjeka koji se rodio ovdje, koji doživljava BiH kao svoju domovinu, da pokuša tražiti dodirne točke između svih tih polova koji su nekada i nespojivi. Ja mislim da je to izazov i duboko vjerujem da BiH može biti mjesto lijepog življenja i primjer za sve druge, samo se moramo u jednom trenutku izvući iz živog pjeska u kojem se trenutno nalazimo. I zbog toga pozivam sve da promoviramo ove vrijednosti, a kolege političare da razlučimo što je to strateški bitno za naše narode i cijelu zemlju, a što je dnevna politik; kaže Čović.
Jedan od prioriteta koje ističe tijekom osmomjesečnog predsjedanja državnim predsjedništvom je intenzivna suradnja s predsjednicima u regiji. Upitan je li najbolji format za to regionalno okupljanje, poput „Brdo procesa“ ili bilateralni kontakti s predsjednicima, Čović kaže kako i jedan i drugi oblik suradnje imaju svoj značaj.
– Procesi kao što je „Brdo proces“ su dobrodošli i oni su i ustanovljeni upravo zbog suradnje, ali oni su mnogo širi od ove četiri zemlje o kojima mi najčešće govorimo; BiH, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Dinamika tog procesa je takva da bilateralni sastanci samo pomažu, jer omogućavaju pripremu i konkretizaciju mnogih pitanja. Ja ću stalno zagovarati susrete sa susjedima kao prioritet svih prioriteta. Jedan, Hrvatska, već je u NATO-u i EU, druga dva, Crna Gora i Srbija su nešto ispred nas, ali na istom putu na kojem smo i mi. Suradnja s njima nam omogućava da izgradimo odnose u kojima ćemo se međusobno lakše razumjevati, odnose u kojima nećete bilo čiju grešku ili istup smatrati pogubnim, već ćete tražiti izlaz iz svih problema – pojašnjava Čović.
Od sutrašnjeg susreta članova Predsjedništva BiH s premijerom Srbije, Aleksandrom Vučićem, Čović očekuje da snažno doprinese smirivanju situacije nakon napada na Vučića u Potočarima.
-BiH niti njeni susjedi ne mogu profitirati na bilo kakvom aktualnom ili sukobu iz prošlosti. Zato očekujem da ono što nam se dogodilo u Srebrenici, ali i ovaj sastanak u Beogradu, bude nova šansa i iskorak da realno sagledamo probleme iz prošlosti. Jedna stranica se mora zatvarati. Imaju druge institucije koje se trebaju baviti prošlošću, a mi se trebamo baviti realnim životom i odnose među našim zemljama dovesti na razinu prijateljskih – smatra Čović.
Kada je u pitanju funkcioniranje državne vlasti Čović kaže da je riješeno pitanje popune upražnjenih pozicija u agencijama i drugim institucijama.
-Politički dogovor je postignut i Vijeće ministara je trebalo promijeniti pravilnike i ovih dana će biti raspisani natječaji za sve upražnjene pozicije. Kraj sedmog mjeseca je krajnji rok da se raspišu natječaji za sve upražnjene pozicije na razini BiH. Realno je da na jesen imamo popunjena na rukovodna mjesta u državnim institucijama – ističe Čović.
Na federalnoj razini, pak, promjena parlamentarne većine i ulazak novih partnera u vlast umjesto Demokratske fronte (DF) umnogome će ovisiti od statusa aktualnog dopredsjednika Federacije koji je iz DF-a.
– Moramo biti ozbiljni i moramo raščistiti tko je pozicija, a tko oporba. Ne možete biti oporba, a imati dopredsjednika Federacije. Meni je sasvim jasno da ako imamo takav odnos to neće funkcionirati. Pogotovo ako se netko želi na svaki način pozicionirati kao oporba. Ako to ne raščistimo ulaziti u nove preinake Vlade Federacije bilo bi avantura. Morat ćemo se ovih dana pozabaviti tim pitanjem, sjesti s gospodinom Željkom Komšićem i mnogim drugim iz oporbe i otvorenih karata zaigrati. Ili omogućite ovoj vladi da normalno radi ili prestanite djelovati protiv vlade, jer ste dio tima, imate dopredsjednika Federacije. Opredijelite se što želite. Nisam siguran da ćemo to riješiti, a u tom slučaju nećemo moći završiti ovaj proces i uzalud se nadamo da ćemo izvršiti reorganizaciju vlade. Ovakva vlast može funkcionirati do kraja izbornog ciklusa. Ja ne mogu razmjeti da netko želi nered, ali činjenica je da oni koji danas zazivaju promjenu Vlade FBiH koja tobože ništa ne radi, samo trebaju vidjeti što su oni radili protekle četiri godine. Teško da ijedna vlada može biti gora od ove prošle. Netko misli da se sve to zaboravilo. Ja ih pozivam da sjednemo i neke stvari zajedno radimo. Budite oporba ako ste se odlučili na to, ali neke stvari koje su strateški interes BiH su nam zajednički interes – zaključuje Čović u intervjuu Feni.
(FENA/dh)
wpDiscuz