ČOVIĆ: Nisam pozvan na obilježavanje Oluje i zato u Zagreb sigurno neću doći

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović je nakon preuzimanja pozicije predsjedavajućeg razgovarao s novinarom N1 Borisom Brezom, u ekskluzivnom intervjuu N1 na 1.

Čović je komentirao hrvatsko obilježavanje obljetnice Oluje i najavu Aleksandra Vučića i Milorada Dodika koji su rekli da će tada biti dan žalosti u Republici Srpskoj i Srbiji, izjavio je za N1.

“To je realnost našeg okruženja i imamo minimalno tri različita gledanja. Ono što je za jednog zločin, za drugog je heroj. U tom smislu treba i gledati rat. Svaka pobjeda za jedne je slavlje, a za druge Dan žalosti. Ja sam Hrvat i predstavnik hrvatskog naroda i naravno da imam svoj odnos prema svim događanjima na ovom prostoru i to ne krijem.

Svjestan sam odnosa koje danas imamo i zbog toga mislim da Oluja i sve druge oluje koje su bile u BIH i Hrvatskoj ne smiju biti predmet stalnih špekulacija. Ja sam za to da povjesničarima ostavimo to vrijeme, a mi se okrenemo budućnosti”.

Čović je odgovorio i na pitanje hoće li biti prisutan na obilježavanju u Zagrebu ili Kninu.

“Pozive nisam dobio, sada mogu sigurno reći da neću biti u Zagrebu, a za druge manifestacije ću vidjeti”, kazao je Čović.

“Zabrinjavajuće je što nitko nije sankcioniran zbog napada na Vučića”

Čović je kazao da od posjeta Beogradu očekuje smirivanje tenzija nastalih nakon napada na premijera Aleksandra Vučića u Potočarima.

Također je ocijenio da je zabrinjavajuće što još nitko nije sankcioniran zbog tog incidenta, premda su neke osobe identificirane.

Čović je istaknuo da je u javnosti stvoren prevelik pritisak na Bakira Izetbegovića, te da mu on pokušava pružiti podršku i preuzeti dio tog tereta.

Govoreći o referendumu u Republici Srpskoj, Čović je rekao da treba razumjeti razloge zašto je donesena ta odluka, te da bi svatko u ovoj zemlji želio imati neovisno sudstvo, što je i zahtjev Milorada Dodika.

Očekuje da neće biti nikakvih sankcija protiv rukovodstva Republike Srpske.

/N1/Direktno/

Tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine otputovat će u Beograd kako bi razgovarali s premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem i na taj način pokušali smiriti situaciju u regiji nakon napada na Vučića u Srebrenici tijekom obilježavanja 20. godišnjice od genocida.

Kazao je to danas novinarima u Sarajevu predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović koji će u narednih osam mjeseci obavljati dužnost predsjedavajućeg.

Na najave da će tijekom boravka u Beogradu člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića čuvati 1.000 policajaca, kazao je da za to nema potrebe jer će sva tri člana državnog predsjedništva imati istu zaštitu jer zajedno idu tamo.

– BiH niti njeni susjedi ne mogu profitirati na bilo kakvom sukobu. Očekujem da ono što nam se dogodilo u Srebrenici bude nova šansa i iskorak da realno sagledamo probleme iz prošlosti. Jedna stranica se mora zatvarati, imaju druge institucije koje se trebaju baviti prošlošću, a mi se trebamo baviti realnim životom – ocijenio je Čović.

To će biti pokušaj da se odnosi dvije zemlje, pojasnio je Čović, dovedu na razinu prijateljskih odnosa te je dodao da “profit iz prošlosti nikome nije bio profit tako da na njemu graditi budućnost nema smisla”.

Čović smatra da bi zbog toga uskoro trebala biti realizirana i posjeta predsjednika Srbije Tomislava Nikolića Bosni i Hercegovini.

Govoreći o prioritetima rada državnog predsjedništva najavio da će u narednih osam mjeseci trebati krenuti sa snažnijom dinamikom u cilju uspostavljanja efikasnog mehanizma koordinacije za komuniciranje jednim glasom s Europskom unijom kao i definiranja agende za ekonomsko-socijalne reforme koje su pred BiH.

Čović je izrazio uvjerenje da ove dvije stvari kao dva ključna prioriteta mogu biti završene u narednih 15 dana te je stoga pozvao sve one kojima su “puna usta i srce BiH da to djelima i pokažu”, dodajući da u ovim pitanjima u BiH ne bi trebalo biti opozicije s obzirom da je implementacija agende preduvjet da BiH podnese kredibilnu aplikaciju za članstvo u EU.

Čović je najavio i snažniji diplomatsku ofanzivu te je kazao da će u narednim mjesecima biti mnogo posjeta BiH, ali i da će članovi Predsjedništva imati susrete s državnicima u zemljama cijelog svijeta među kojima su dužnosnici zemalja Azije, Sjedinjenih Američkih Država, predstavnici Opće skupštine Ujedinjenih naroda, a uslijedit će posjeta Njemačkoj i Turskoj.

– Prva kontrolna točka bit će bečki sastanak 26. i 27. kolovoza kada ćemo na poziv predsjednika Austrije Heinza Fischera potpisati sporazum između BiH i Crne Gore. Tada ćemo se sastati s visokom predstavnicom EU Federicom Mogherini i povjerenikom za europsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannesom Hahnom – kazao je Čović.

Njegov stav je da će u narednim mjesecima trebati uraditi reorganizaciju odnosa u BiH, jer mnogo toga ne funkcionira te je dodao da bi do kraja godine trebao biti izmijenjen Izborni zakon odnosno raditi na institucionalnom okviru izbornog zakonodavstva.

To je potrebno jer Čović smatra da ovakav zakon ima mnogo manjkavosti posebno zbog provđenja lokalnih izbora, a ne postoji ni institut izvanrednih izbora. Ali je objasnio da je ključ izmjena izbornog zakona u partnerima u Federaciji BiH te je ponovio da je potrebno osigurati da jedan narod drugome ne bira predstavnike u vlasti.

Osvrnuo se i na pitanje najavljenog referenduma u Republici Srpskoj o radu Tužiteljstva i Suda BiH, naglašavajući da referendum treba iskoristiti kao čin za uspostavljanje neovisnog pravosuđa, ali je iznio i stav da referendum u konačnici neće biti održan odnosno da za njega neće biti potrebe.

– Ukoliko nas takav referendum tjera da budemo uistinu uređeno društvo u kojem nećemo improvizirati i selektivno raditi, u kojem ja kao član Predsjedništva BiH neću govoriti da još uvijek nemamo pravnu državu onda neka ga na taj način iskoristimo – stav je Čovića.

Podvukao je da se kao antidejtonsko djelovanje može gledati i kada 26 zastupnika Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH napiše pismo Ujedinjenim narodima jer kakva je ta država i kuda BiH vode takvi istupi kada pojedinačni zastupnici ili ministri pišu pisma međunarodnim institucijama.

Na pitanje novinara o izgradnji Pelješkog mosta ocijenio je da je to pitanje o kojem se raspravlja gotovo deset godina te je to za Čovića najviše političko pitanje, ali je kazao i da ne vidi razloga da BiH višestruko ne iskoristi taj most kao značaj prometni čvor.

/Fena/HMS/