Počasni Sarajlija, koij je tu počast dobio nakon što je iz Sarajeva “protjerao” Orhana Pamuka, Stjepan Mesić, pisao je izabranom američkom predsjedniku Joeu Bidenu o BiH.
Mesić je u pismu koje je objavio zagrebački tjednik Nacional iznio prijedlog kako Bosnu i Hercegovinu ustrojiti po građanskom, a ne nacionalnom principu, što je suprotno onom što zagovara aktualni državni vrh Hrvatske, odnosno jednakopravnost konstitutivnih naroda i izmjena izbornog zakona kako bi Hrvati mogli izabrati legitimne političke predstavnike.
“Poštovani gospodine izabrani predsjedniče, iako je moj mandat predsjednika Republike Hrvatske završio prije deset godina, još uvijek pratim događanja kako u regiji tako i u svijetu. Drago mi je što vidim (iz novinskih izvještaja) da će vaša buduća administracija posvećivati puno više pažnje Jugoistočnoj Europi, a posebno Bosni i Hercegovini. Napokon”, navodi se između ostalog u Mesićevu pismu Bidenu.
Ne vidim drugi način kako okarakterizirati ovakve istupe. Oni se ništa ne razlikuju od onih bošnjačkih lobista ili zagovornika takve politike, odnosno građanske države kako joj tepaju. Pa nismo ni mi za seljačku državu; i mi smo za građansku državu, ali koju građansku državu – državu u kojoj će biti uvažena prava, ne samo svakog pojedinca nego i kolektiviteta kao takvog. Ovdje se upravo to zanemaruje, i na sceni je klasična zamjena teza kroz priču da treba doći do građanske države, kaže Čolak.
Majorizacija nad manje brojnijim
Sugovornik HMS-a postavlja pitanje što je ta građanske država kakvu Mesić zaziva pojašnjavajući da princip „jedan čovjek jedan glas“ podrazumijeva dominaciju većinskoga naroda te majorizaciju manje brojnijeg naroda.
-Ne vjerujem da Mesiću to nije poznato, ali kada imate zadatak i kada ste u jednoj ulozi onda pričate tako kao što pričate. Za njega je fama da nećemo biti ravnopravni ako se ustroji građanska država, rekao je Čolak pojašnjavajući da je logičkim zaključivanjem vidljivo da smo pojavne oblike te „građanske države“ imali kroz tri puta nametnutog Komšića kao „hrvatskog člana Predsjedništva BiH“ ili dva puta vlast u Federaciji BiH nametnute od strane brojnijega naroda.
Visoki dužnosnik HDZ-a BiH kaže da bi se o Mesićevom intervjuu moglo raspravljati jako dugo jer su u njemu sadržane mnoge neistine i kontradiktornosti.
„On, recimo, potpuno izjednačava politiku Čovića i Dodika, ili potpuno poistovjećuje ulogu Hrvatske i Srbije. Daleko od toga da smo mi u svemu podudarni s politikom koju vodi gospodin Dodik. Uzmite NATO – potpuno dijametralno, na suprotni smo stranama. Ali, naravno da se oko nekih stvari razumijemo, barem kada je riječ o ovome o čemu sam već govorio i što je tu sporno“, rekao je Čolak.
Čolak kaže da je sam Mesić zaslužan za, kako bivši hrvatski predsjednik kaže da se Bosna i Hercegovina ne podijeli.
Uvjerio Tuđmana da Hrvati glasuju za neovisnu BiH
-On je Tuđmana uvjerio u to. On je zaslužan da Hrvati u BiH glasuju za neovisnost Bosne i Hercegovine, a ne Tuđman ili Hrvati iz BiH. To je on napravio, rekao je Čolak.
Sugovornik HMS-a ponovio je da je Mesićevo pismo Bidenu na tragu nečega što on radi već duže vrijeme da se od njega ništa drugo nije moglo ni očekivati.
Kao da je “pao s Marsa”
Čolak je citirao Mesića koji je Nacionalu kazao da ne zna zašto se moralo organizirati Hrvatsko vijeće obrane kada postoji Armija BiH.
-Pa koja Armija BiH. Postojala je Patriotska liga. Znate već što je sve postojalo i zašto se HVO uspostavio. Pa nismo valja to napravili zato da bi se sami poubijali, pa to je valjda da bi se sami obranili od agresije. O čemu on priča – jednostavno kao da je čovjek došao s druge planete, s Marsa, kaže Čolak.
Izaslanik u Domu naroda Parlamenta BiH kaže da je Mesićev intervju prepun kontradiktornosti i kontroverzi.
-Tamo često spominje Čovića. Pa gdje je on vidio da mi razbijamo ili dijelimo BiH. Ni tada kad je postojala HR HB i HZ HB nikada se nismo odrekli BiH i nemate nijednog dokumenta gdje u zaglavlju nema Bosne i Hercegovine, rekao je Čolak.
Čolak je mišljenja da se Mesić ne bi sam sjetio pisati Bidenu te smatra da je ovakvo pismo odnekud inicirano te da je na tragu onih koji su novoizabranom američkom predsjedniku već pisali, poput nekih bivših visokih predstavnika.
-Lobiranje je danas dopušteno, Bože moj, samo što je ovo jedan nekorektan i nepošten način. To je način koji ne može doprinijeti ničemu dobrome. Mesić svoju politiku naziva stabilizirajućom, pa kako može biti stabilizirajuća kada smo kroz izbore i kroz kratku povijest od Daytona do sada vidjeli koliko se Hrvata u BiH poistovjećuje s tom politikom. Ja mislim da je to vrlo, vrlo mali broj ljudi, rekao je Čolak.
Sugovornik HMS-a primjećuje da Mesić kao svijetle primjere u BiH navodi Komšića, Šibera i Divjaka pa postavlja pitanje zašto je uopće formiran HVO te gdje bismo i bili da nije bilo HVO-a te bi li uopće bilo Hrvata u BiH i same Bosne i Hercegovine.
Kontinuitet borbe za jednakopravnost
Čolak pojašnjava da je kontinuitet politike Hrvata u BiH borba za institucionalnu jednakopravnost.
-Stalno kažemo dajte da možemo izabrati svoje predstavnike tamo gdje je to Ustav tako predvidio; da članove Predsjedništva svaki narod može birati i da domove naroda biramo. Tko od nas uopće dira u građanski princip, taj kako ga oni nazivaju i podrazumijevaju kroz „jedan birač – jedan glas“ kada su u pitanju građanski domovi počevši od općinskih i gradskih vijeća do županijskih skupština, entitetskih parlamenata do države, rekao je Čolak i pojasnio:
„Pa to nitko ne dovodi u pitanje, ali problem je što oni ove druge, domove naroda, gdje se trebaju predstavljati narodi, žele pretvoriti u građanske. Još Mesić tamo kaže da su članovi Predsjedništva BiH predstavnici građana, pa naravno kada oni donesu zajedničku odluku da to predstavlja i državu i sve građane, ali zašto se onda biraju tri člana Predsjedništva ako oni nisu predstavnici naroda ili odraz većinske volje naroda, koja je logika“, pita se Čolak.
S druge strane Čolak, koji je i predsjedatelj Odjela za ustavno-pravna pitanja pri Glavnom vijeću HNS-a BiH, kaže da se prema europskoj pravnoj stečevini sve lokalne zajednice baziraju na principu „jedan čovjek – jedan glas“.
-Tu se biraju vijećnici, oni koji predstavljaju građane i tu je princip „jedan čovjek – jedan glas”. Tu većinskom narodu ne odgovara taj princip (primjer posebnih izbornih pravila za Mostar, op. HMS), a odgovara im na višim razinama što zapravo posebno odudara od složenih država, rekao je Čolak.
On navodi primjere Belgije ili Švicarske koje nisu ustrojene na načelu „jedan čovjek – jedan glas”, pojasnivši da imamo još takvih primjera poput Njemačke ii Kanade, a posebno su svježi američki predsjednički izbori pa treba uzeti u obzir i način na koji se bira predsjednik SAD-a što je dakako daleko od spominjanog načela.
-Zamjenom teza i medijskom halabukom pod svaku se cijenu taj sustav koji odgovara jednima, a ne odgovara ni drugima n trećima, želi inaugurirati bez obzira koliko to ima smisla i čemu vodi , rekao je Čolak./B. Galić/HMS/
wpDiscuz
