U svom obraćanju, u kome se osvrnuo na povijesne, političke, jezičke i druge okolnosti na našem podneblju, Kusturica je govorio o pojmu “kulturnog identiteta, koji u našim krajevima ima posebno duboko značenje zbog mitološke dimenzije prošlosti”
Poznati srpski redatelj Emir Kusturica smatra da bez očuvanja nacionalnog identiteta i poštovanja tradicije jedna nacija ne može imati budućnost, ali da je potrebno praviti razliku između osjećaja za tradicionalnu kulturu i nacionalizma- prenose Nezavisne.
“Uvijek bih pažljivo pravio razliku između osećaja za tradicionalnu kulturu i nacionalizma. “Osjećaj za naciju” je neophodan, jer u suprotnom gubite svoje korijene i možete se identificirati sa neboderom, ali ne i sa poviješću. Smatram da je potrebno da postoji kulturni identitet svakog od nas”, poručio je Kusturica na predavanju koje je održao u utorak u Ženevi.
Kusturica je održao predavanje na prestižnom Institutu za međunarodne i razvojne studije, na temu “Multikulturalizam danas – da li zaista postoji”, a predavanje je organiziralo Veleposlanstvo Srbije u Švicarskoj uz podršku Ministarstva kulture i informiranja, navodi se u priopćenju.
U svom obraćanju, u kome se osvrnuo na političke, političke, jezičke i druge okolnosti na našem podneblju, Kusturica je govorio o pojmu “kulturnog identiteta, koji u našim krajevima ima posebno duboko značenje zbog mitološke dimenzije prošlosti”.
Govoreći o multikulturalizmu u vremenu globalizacije, Kusturica je rekao da je “globalizam bio šansa, ali globalizam koji nije isto što i kolonizacija. Svijet postaje nešto što nema identitet i što lomi naš identitet također. Jezik filma danas je jezik reklame, više ne govorimo o “slobodi izražavanja”, nego o “brzini izražavanja” i bojim se da jednoga dana, ako se ta tendencija nastavi, više nećemo biti u stanju da izrazimo sebe”.
Kusturica je također, odgovarajući na pitanje iz publike je li Sarajevo i dalje simbol multikulturalizma, rekao da Sarajevo to na žalost više nije zbog tijeka povijesti i pregrupiranja etničkih zajednica, koje sada žive odvojeno jedna od druge.
“To je slučaj i sa mnogim drugim gradovima na Balkanu, ali nije sa Beogradom, gdje možete naći sve nacionalne zajednice, jer je u njemu i dakle ideja multikulturalizma živa”, naveo je Kusturica. On je više puta citirao nobelovca Ivu Andrića, rekavši da je to pisac koji se borio za multikulturalizam i koji je duboko razumio suštinu odnosa između tri religijske i etničke zajednice u BiH.
Predavanje Emira Kusturice je bilo izuzetno posjećeno, a među skoro četiri stotine posjetitelja bilo je predstavnika diplomatskog kora, međunarodnih organizacija, Grada Ženeve, studenata i profesora sa Instituta za međunarodne i razvojne studije, kao i članova naše dijaspore u Švicarskoj.
Emir Kusturica je, tijekom boravka u Ženevi, također prisustvovao projekciji svog filma “Super 8 priče” u “Kući umjetnosti Gritli”, gdje je, na početku, pred punom dvoranom, govorio o svojim filmovima i bavljenju glazbom.