Od Rusije i Ukrajine do ISIL-a u Siriji, mnogo je prijetnji globalnoj stabilnosti u ovoj godini. Ali koje zemlje su države najnestabilnije i najveća prijetnja sigurnosti?
Stanje u Libiji i Siriji nije bilo gore u posljednjih deset godina, što predstavlja najveću prijetnju svjetskom miru.
U isto vrijeme, najstabilnije zemlje svijeta, očekivano, su one skandinavske.
Poredak država po ovom pitanju temelji se na nekoliko kategorija, uključujući legimitet države, sigurnosni aparat, neujednačen razvoj, ekonomski pad i broj izbjeglica koje bježe iz zemlje.
Prema ovom popisu najveći pad tijekom posljednjeg desetljeća viđen je u državama na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi.
Na listi krhkih i nestabilnih zemalja Bosna i Hercegovina zauzima 79 mjesto od ukupno 178 država i nalazi se u kategoriji zemalja pod “Upozorenjem”. U istoj grupi je i Srbija, dok je Hrvatska sa članicama “Manje stabilnih”.
BiH je ocijenjena na sljedeći način:
Ljudska prava: 5,8
Legimitet vlasti: 7
Siromaštvo i ekonomski pad: 5,8
Izbjeglice i raseljene osobe: 7,3
Sigurnosni aparat: 6,2
Od zemalja regije Srbija zauzima 92. mjesto, Hrvatska 137. poziciju, Crna Gora 132., Slovenija 162. i Albanija 125.
Od 10 najslabijih država svijeta čak sedam je iz Afrike, a tri s Bliskog istoka.
Južni Sudan, najslabija zemlja na svijetu pati od kombinacije unutrašnjih sukoba, nepomirljive politike i siromaštva, stoji u izvještaju Fund for Peace.
Somalija, Srednjoafrička Republika i Sudan imaju najvišu raznu pripravnosti, kao i ostalih 12 zemalja koje su izdale upozorenje za visoku pripravnost.
S druge strane, europske zemlje su među najstabilnijim na svijetu, a na vrhu liste su Finska, Švedska i Norveška.
To se opisuje kroz “socijalnu jednakost, visoku participaciju žena u poslovima, funkcioniranje demokratskih institucija i slobodu medija”.
Finska je jedina zemlja čiji se sustav opisuje kao “vrlo održiv”, dok je preostalih 14 okarakteriziran kao “održiv”.
Tijekom posljednjeg desetljeća najveći padovi u državnoj krhkosti viđeni su na Kubi, Indoneziji i Dominikanskoj Republici.
Kuba je uživala ekonomski napredak tijekom posljednjih deset godina pod vodstvom Castra, kao i tokom odmrzavanja odnosa sa SAD.
U izvještaju se navodi da se spirala nesigurnosti na Bliskom istoku reflektirala nakon Arapskog proljeća, što je uzrokovalo složenim lokalnim etničkim i društveno-ekonomskim napetostima, te sukobima Sunniti i Shia, kao i borbom za energetske resurse u Libiji, Siriji, Jemenu i Iraku.
“Iako svaka od njih ima svoju dinamiku konflikta, političku fragmentaciju i humanitarne krize, produbljivanje krhkosti više od četiri države u posljednjih godinu dana je preoblikovalo cijelu regiju”, navodi se u izvještaju.
N1
wpDiscuz