ČAVARA: Ne znam zašto Bošnjacima trebaju političke igrice koje ruše BiH

Čavara smatra da je neposredni povod za Deklaraciju način da hrvatski narod i pored dogovorenih načela u Washingtonu i Daytonu kao ravnopravni narod više nije u toj poziciji, nego da se svaki dan oduzimaju prava devijacijama ili od visokih predstavnika koji su to ranije uradili, umanjili su prava Hrvatima, bilo na druge načine.

“Federacija BiH je uspostavljena kao državna zajednica ravnopravnih Hrvata i Bošnjaka, potpuno ravnopravnih, koji zajedno uređuju i odlučuju u FBiH. Sada nismo u stanju izabrati svog predstavnika u tročlano Predsjedništvo BiH”, navodi Čavara u intervjuu za Anadoliju.

Politički dogovor stranaka rješava probleme

Ne da nisu u stanju u doslovnom smislu, nego im, kaže Čavara, “netko želi oduzeti to pravo”.

“Prema tome, izabrani predstavnik hrvatskog naroda je Dragan Čović, a izabrani bošnjački predstavnik je Željko Komšić. I onda je apsolutno neprihvatljivo da kao bošnjački predstavnik zauzima mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH, a da Dragan Čović ne bude u Predsjedništvu BiH. Apsolutno na tu situaciju mislim da treba svaki građanin, odgovorni građanin BiH, koji voli BiH, da kaže – ne”, poručio je Čavara.

Međutim, ističe, imamo situaciju da pojedini na to jednostavno aplaudiraju, pojedini su to uradili glasanjem.

“Jer, 220 tisuća je glasalo za osobu koja se u protekle četiri godine nije javila u Parlamentu BiH, u proteklih osam godina kada je bio član Predsjedništva BiH ničim nije obranio BiH, a to je jedina priča kojom se ta osoba kiti. Apsolutno devijantno. Ta osoba je iskorištena za oduzimanje prava hrvatskom narodu i sama kao takva nije važna. Imamo tu situaciju da svaki dan moramo objašnjavati tko je pripadnik, a tko predstavnik. Mislim da je to više apsurdno. To pametnim ne treba, a budalama uzalud”, cijeni predsjednik FBiH.

Smatra kako se stalno nameće ta teza i rasprava miješa li se Hrvatska u unutarnje stvari BiH što je, zaključuje, “apsolutno neprihvatljivo”.

“Hrvatska kao država je doprinijela da se prvenstveno potpiše i Washingtonski i Daytonski mirovni sporazum. Hrvatska u svom Ustavu ima odredbu da brine o Hrvatima u BiH kao država hrvatskog naroda, dok su Hrvati u BiH konstitutivni narod. Hrvatska je sudionik svih ovih procesa koji su doveli BiH u ovu poziciju da se prvo zaustavi rat. A, Hrvatska je tijekom rata zbrinula veliki broj izbjeglica iz BiH, pomogla joj puno na europskom putu i da se Bosni i Hercegovini kreće i dobije, odnosno da se prihvati zahtjev za članstvo BiH u EU. Još nismo dobili kandidacijski status, na tome se radi. Hrvatska je stoga puno toga učinila da pomogne BiH”, smatra Čavara.

I sada, kaže, Hrvatska ništa drugo ne traži, nego da se poštuju postojeća ustavna uređenja, da se ne traži načina kako će se izigrati sve odredbe i Washingtonskog i Daytonskog mirovnog sporazuma.

“To posebice na štetu hrvatskog naroda, odnosno da se zaustavi više ta potreba da se od konstitutivnog naroda pravi nacionalna manjina, u FBiH posebno, a i ukupno u Bosni i Hercegovini. Prvenstveno, Hrvatsku treba doživjeti kao prijatelja BiH, kao prijatelja svih naroda u BiH jer želi pomoći i na europskom i NATO putu i to do sada i radi, pomaže. A, normalno i legitimno je da kaže da ono što nije u redu s općim načelima ponašanja da svaki narod ima pravo da bira svog predstavnika, to Hrvatska zagovara. Kome je to problem? Mislim da bi svaki čovjek u BiH trebao isto to zagovarati, da svaki narod bira svog legitimnog predstavnika. Pa, što je problem ako to kaže Hrvatska?”, pita se Čavara.

Popis iz 2013. jedini moguć

S druge strane, navodi on, oni koji komentiraju kako se Hrvatska miješa u unutarnja pitanja Bosne i Hercegovine njima istodobno nije problem stvarno uplitanje u ukupne stvari BiH na dnevnoj razini svih onih koji nisu dio sustava BiH, nisu dio predstavnika naroda i građana u BiH, a koji su na nekoj misiji u BiH.

“Oni se upliću na dnevnoj razini oko svih pitanja i rada sudaca i tužiteljstava, Izbornog povjerenstva… Prema tome, BiH još nije država koja može osigurati da onemogući stvarna uplitanja u unutarnje probleme BiH, ali isto tako, treba prihvatiti pruženu ruku Hrvatske i ne gledati je s te strane, na koji se želi predstaviti u BiH, da se Hrvatska miješa u njena unutarnja pitanja. Hrvatska sve radi samo na prijateljskoj osnovi, što se posebice ogleda kroz ono kada pomaže BiH na europskom putu, kada zagovara opća načela i primjenu Washingtonskog i Daytonskog mirovnog sporazuma. Hrvatska ništa drugo ne traži”, zaključuje Čavara.

Teško je, navodi, predvidjeti kakva će odluka Središnjeg izbornoga povjerenstva BiH biti glede izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH.

“Mnogi očekuju odluku Izbornog povjerenstva. Evo, ja ne očekujem, niti HDZ BiH. Izborno povjerenstvo BiH nije nadležno da mijenja nego da provodi Izborni zakon BiH. Izborni zakon BiH je trebala promijeniti Parlamentarna skupština BiH. Ona to nije uradila i sada imamo jedan problem koji treba prvenstveno dogovoriti na političkoj razini, da se postigne spremnost da se promijeni Izborni zakon BiH. A, onda, mislim da to više nije teško pitanje”, smatra Čavara.

Ono što se tiče same kalkulacije koji popis primijeniti 1991. ili 2013. godine, ističe Čavara, “apsolutno je izmišljena dilema”.

“U poglavlju Izbornog zakona BiH, točnije članku 10.12, jasno piše da nakon svakog popisa Izborno povjerenstvo BiH donosi odluku o popuni Doma naroda, odnosno o načinu popune Doma naroda kao posrednih izbora u FBiH, pa onda posredno i u Bosni i Hercegovini. Tako da tu nema nikakve dileme. Ako, na temelju tog članka Izbornog zakona BiH, Izborno povjerenstvo BiH donese bilo kakvu odluku, onda može donijeti samo na temelju popisa iz 2013. godine”, cijeni predsjednik FBiH.

Druga činjenica je, navodi, da po odluci Ustavnog suda BiH “ne može biti iz svakog kantona u FBiH najmanje po jedan predstavnik ukoliko je izabran, jer je to upravo Ustavni sud BiH pobrisao kao neustavnu odredbu u Izbornom zakonu BiH”.

“Prema tome, nema dileme što se tiče Izbornog povjerenstva BiH, nemam je niti ja osobno, niti HDZ BiH, niti stranke Hrvatskog narodnog sabora koji čine politički blok koji nastupa zajedno po ovim pitanjima. Stav je da Izborno povjerenstvo BiH ne treba donositi nikakvu odluku, a u krajnjem slučaju ima mogućnost je donijeti samo na temelju popisa 2013. i na temelju odluke Ustavnog suda BiH. A, znači to je bez svakog pripadnika konstitutivnog naroda iz svakog kantona ukoliko je izabran, jer je to brisano iz Izbornog zakona BiH kao neustavna kategorija. I može samo na temelju popisa iz 2013. godine”, cijeni Čavara.

Pritisci na SIP BiH

Svi oni koji ovih dana faktički “prijete Izbornom povjerenstvu BiH”, smatra predsjednik FBiH, prave pritisak kojim bi željeli da SIP BiH donese odluku kako odgovara toj političkoj opciji.

“Oni koji to rade mislim da su apsolutno nekorektni i da ne treba dopustiti takav način da se odnosi prema instituciji koja je veoma važna za provođenje neposrednih i posrednih izbora. Prema tome, smatram da u narednom periodu prvenstveno političke stranke trebaju ozbiljno pristupiti razgovorima kako riješiti pitanje Izbornog zakona BiH. Te posebice, kako riješiti prethodno pitanje koje imamo kao problem, a to je izbor Željka Komšića kao drugog bošnjačkog predstavnika u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine i kako riješiti način da Hrvati svog legitimnog predstavnika imaju u Predsjedništvu BiH”, navodi Čavara.

Kaže i kako, nažalost, političku krizu već imamo. A, bilo bi, navodi, teško pobrojati sve one koji javnom mnijenju govore kako, ako Izborno povjerenstvo BiH donese takvu i takvu odluku, primjena popisa iz 2013, da će oni podnijeti kaznenu prijavu, da je to rad protiv države, rušenje ustavnog poretka…

“I ne znam više što se ne nabraja. To je totalno neprimjeren način javnog komuniciranja. Kada već kažu da moraju donijeti takvu odluku (prema popisu iz 1991.), to je već izravni pritisak. To znači da moraju donijeti odluku koja će politički odgovarati. I što je najapsurdnije, sve to se radi samo kako bi opet onemogućili da svaki konstitutivni narod bira svoje predstavnike u domove naroda, u klubove naroda hrvatski, bošnjački i srpski u FBiH. Sada se želi kroz makinaciju i neprovođenje odluke Ustavnog suda BiH ili pod pritiskom da Izborno povjerenstvo donese takvu odluku da bi oni mogli nastaviti na sličan način, po modelu izbora Željke Komšića, na isti način birati i hrvatske i srpske predstavnike u klubove Hrvata i Srba u Dom naroda Parlamenta FBiH, a samim tim posredno i u Dom naroda PS BiH, u klub Hrvata. To posebice jer se izaslanici u klubove Hrvata i Bošnjaka u Dom naroda PS BiH biraju iz Doma naroda Parlamenta FBiH”, kaže Čavara.

Ne može biti vlasti u FBiH bez HDZ-a BiH i SDA

Apsolutno je neprihvatljivo, cijeni Čavara, s druge strane govoriti da treba primijeniti popis iz 1991. godine s brojem stanovnika koji su tada boravili na tom prostoru, na 2018. godinu.

“Govoriti da trebaju oni ljudi koji ne postoje, jer teoretski na nekom prostoru je bilo toliko ljudi kojih više nema, biti predstavnici, apsurdno je. Tko će ih izabrati? Znači, želi se upravo to: ne da oni koji su bili tu biraju nego da biraju oni koji jesu tu, a koji bi željeli upravljati sudbinom FBiH na način kako to funkcionira vlast u RS-u. Mislim da je to totalno pogrešan put za budućnost BiH”, stava je Čavara.

Smatra da se vlast u FBiH ne može uspostaviti bez HDZ-a BiH i SDA. Prvenstveno, navodi, zato što vlast u FBiH se počinje formirati iz Doma naroda Parlamenta FBiH.

Faktički, kaže, u Domu naroda Parlamenta FBiH najmanje po jedna trećina iz svakog kluba konstitutivnog naroda predlaže predsjednika i dopredsjednike u paketu, koji idu na potvrđivanje u Zastupnički dom Parlamenta FBiH.

“Ukoliko u prvom krugu ne dobiju potrebnu većinu, slijedi drugi krug u kojem su izabrani ili je potvrđen njihov izbor ako se zadovolji dovoljna većina samo u jednom domu. Nakon toga slijedi imenovanje Vlade FBiH. Tako da stranke koje su napravile brojčanu koaliciju od 52 zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH nemaju kapaciteta da u Domu naroda Parlamenta FBiH imaju većinu”, cijeni Čavara.

Došlo bi do totalne kontradiktornosti, stava je predsjednik FBiH, da imamo jednu parlamentarnu većinu u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, a drugu parlamentarnu većinu u Domu naroda Parlamenta FBiH.

“Možda bi se nešto od te vlasti i moglo skrojiti, teoretski, kao mogućnost, ali nemamo vlasti u FBiH po pitanju Izbornog zakona BiH. No, onda bi došli u situaciju faktički da niti jedan zakonski akt ne bi mogao biti usvojen ili proglašen kao važeći. Jer, po Ustavu FBiH nijedan zakon, niti jedna odluka ne mogu stupiti na snagu dok se ne usvoje u istovjetnom tekstu u oba doma, Zastupničkom i Domu naroda Parlamenta FBiH, te budu potpisani od predsjednika FBiH i ukazom proglašeni. Prema tome, došli bi u jednu totalnu blokadu političkog sustava, nemogućnosti donijeti bilo koji akt. Ne znam kome to treba”, pita se Čavara.

Vrijeme se gubi u nepotrebnim političkim obračunima

Zato se, kaže, i čudio, a to je i rekao kolegama iz SDP-a, da ne zna zašto im treba da na konstituirajućoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH “prisilno ili na granici incidenta nakon prekida sjednice traže brojčanu većinu da naprave izbor predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta FBiH”.

“On opet ništa ne može napraviti dok se ukupno ne dogovori parlamentarna većina u FBiH koja može imati većinu i u Zastupničkom i u Domu naroda Parlamenta FBiH, te koja kao takva može izabrati predsjednika i dopredsjednike FBiH i kompletnu Vladu FBiH”, smatra predsjednik FBiH.

Naglašava kako, nažalost, gubimo vrijeme stalno u nekim nepotrebnim političkim obračunima koji uopće nemaju svrhe niti mogu doprinijeti ikome dobro.

“Čak ljudi toliko padnu u zabludu da kažu da treba Hrvatima izabrati nekoga tko će njih predstavljati, bez volje Hrvata. To su čiste političke zablude i taj postupak najviše šteti Bosni i Hercegovini, ne gradi budućnost BiH. Tako i u ovoj situaciji. Te neke sulude zamisli da treba raditi neke političke igranke, neke zakulisne radnje nikome ne doprinose dobro. Mi se moramo okrenuti budućnosti, moramo rješavati temeljna pitanja odnosa naroda. Bez toga ne možemo dok god su ovakvi postojeći ustroji. Sada je postalo na neki način, može se reći, dio velikograđanske politike, čak i velikograđanskog šovinizma prema svemu što se događa u javnom prostoru, što neko govori da je sve nacionalizam. Posebice onaj tko govori o Hrvatima, Bošnjacima i Srbima. Želi se nametnuti da je sve to nacionalizam, a da je samo građanski cool i suvremeno i da je samo to jedino dobro, a suprotno Ustavu FBiH. Dolazimo do totalne zamjene teza”, cijeni Čavara.

Kaže kako imamo postojeći ustroj FBiH i države Bosne i Hercegovine, te da te ustroje moramo poštivati. Moramo, stava je, poštivati odluke Ustavnog suda.

“Ako to ne radimo, onda kako možemo graditi sutra budućnost, kako možemo kreirati vlast i kako možemo odgovoriti svim onim potrebama naroda i građana koji žive na prostoru FBiH. Prvenstveno to mora biti cilj. Pored stabilne situacije, odnosno dobrog ambijenta, stabilnih odnosa, mi moramo graditi budućnost za mlade koji nam svaki dan sve više odlaze, pa ne samo mladih. Iz BiH na neki način izvozimo bez naplate toliko kadrova koje ćemo teško nadomjestiti. Svaki dan se već ogleda jedna nestašica, odnosno nedostatak kadrova po mnogim poduzećima, mnogim institucijama”, ukazao je Čavara.

Osigurati ustroj vlasti istih predstavnika na svim razinama

Moramo, cijeni, zaustaviti taj proces, odnosno poduzeti mjere kako u zaustavljanju tog trenda, ali i omogućiti tim ljudima, pogotovo mladim, da bolje žive na ovom prostoru, te olakšati im život i da oni vide svoju budućnost gradeći BiH na puno jasnim i boljim odnosima i naroda i pravima građana i svega ostaloga što čini jedan život normalnim u 21. stoljeću.

“Već duži period HDZ BiH zagovara, a to je bilo i tijekom ranijih izbornih ciklusa, da vlast od najviše do najniže razine treba da sačinjava približno isti sastav stranaka. Odnosno drugi kriterij koji zagovaramo je da legitimni predstavnici konstitutivnih naroda tamo gdje je Ustavom predviđeno da oni budu, da i sudjeluju u radu i odlučivanju, da budu zastupljeni u uključeni u formiranje vlasti jer to dovodi do stabilnosti. Poštivanje postojećeg ustroja. Sve drugo je revolucija. Kada se kaže lijeve stranke, može to biti i u običnom slengu – baš su lijeve, zato što zagovaraju neko uređenje koje nije primjereno postojećem uređenju nego nekoj njihovoj imaginarnoj želji”, cijeni Čavara.

Na takav način, ističe, ne može ovaj sustav funkcionirati, te da će se samo stvarati nove devijacije i novi problemi.

“A, pogotovo da se, kako se kaže u narodu, zbroji matematička koalicija o kojoj se priča kao o nekim velikim programskim koalicijama. U suštini, to je samo zbroj koliko mogu imati većinu. Na takav način se fragmentizira kompletna vlast u FBiH. Ona nema propusnosti zbog složenosti ustroja, prvenstveno FBiH, zbog složenih odnosa nadležnosti, mjerodavnosti svake razine vlasti, od općine, kantona, entiteta do države mi moramo imati slična programska opredjeljenja onih koji obnašaju vlast na svim razinama. Jer, tada je moguće surađivati, i da kažemo, biti komplementarna vlast jedna drugoj. Ukoliko su one suprotstavljene, suprotstavljeni interesi, teško jedan sustav može funkcionirati, odnosno nećemo izvršiti osnovne zadaće koje stoje pred nama. To je funkcioniranje sustava. A, kamoli da ga unaprijedimo u razvitak, kroz približavanje europskim integracijama”, izričit je Čavara.

Navodi da je BiH dobila i Aktivacijski plan za članstvo (MAP) za NATO, te da to treba iskoristiti maksimalno. A, ne možemo, cijeni, ako se bavimo nekim banalnim stvarima koje ne donose nikome dobro.

“Mi moramo krupne probleme unutar naroda koji su po Ustavu definirani da su nositelji suvereniteta države BiH, nositelji su sporazuma, riješiti. To je vrlo jednostavno. Kada govorimo da ne treba uzimati drugome prava. Oko toga se svi slažemo. Pa, hajdemo onda to zapisati u zakon i Ustav. Kada to uradimo hajdemo rješavati ono što je najvažnije pored tih krupnih političkih pitanja, a to je ambijent dogovora i povjerenja. Ne može biti dogovora ako nema povjerenja, a povjerenja ne može biti ako se svaki put pokušava prevariti druga strana kao što je to s izborom drugog bošnjačkog člana u Predsjedništvu BiH. Teško je onda graditi bilo kakav dogovor. Međutim, mi smo, ipak, u BiH upućeni jedni na druge. Ratovali smo, pa što smo dobili? Na neki način, svi smo žrtve jer smo stradali kao posljedica tog rata. Onda moramo biti svjesni da trebamo graditi i sadašnjost i budućnost ovih prostora i svih koji žive na ovom prostoru”, kaže Čavara.

Politička nestabilnost tjera ljude iz BiH

Naglašava kako moramo stvarati pozitivan ambijent, riješiti krupna politička pitanja, provoditi odluke Ustavnog suda… A, onda, se, navodi, moramo okrenuti gospodarstvu i stvaranju ambijenta da se više ulaže u BiH, prvenstveno domaćim ulagačima, privući strane investicije i napraviti mehanizme kako ćemo osigurati da ima što manje gladnih i siromašnih.

“Nikada ne možemo to potpuno riješiti, jer to nijedna država nije riješila, ali učiniti da ih ima što manje. I onda graditi budućnost za sve ljude koji žele živjeti na ovom prostoru. Imamo kapaciteta. Ovo je prebogata zemlja. Imamo sposobnih ljudi koji na svjetskoj razini uspijevaju da dokažu da su svjetske veličine. Puno puta ih i ovdje prepoznajemo. Trebamo dati njima prostora da puno više doprinesu BiH. A, ne mogu doprinijeti u ambijentu gotovo ratnohuškačkih odnosa, da se bilo koji stav napada iz bilo kojih oruđa, omalovažava osoba koja ih je iznijela. Moramo otvoriti otvorenu raspravu s čistim argumentima, jasnim argumentima i prvenstveno s uvažavanjem onoga tko govori i tražiti najbolja rješenja za sve nas”, navodi Čavara.

Cijeni da je odlazak ljudi iz Bosne i Hercegovine iz dva glavna razloga. Jedan je, kaže, migracija koja je pokrenuta izvan naše države, kao potreba zapadnih zemalja za radnom snagom koje nema kod njih.

“Jasno je da su s ovih prostora naši ljudi i obrazovani, školovani, vrijedni i da se najbolje uklope u postojeći sustav. To je jedan od glavnih razloga odlaska, ta potreba za radnom snagom na Zapadu. Drugi je ukupna politička nestabilnost u BiH koja opet ljudima daje jednu besperspektivnost razmišljanja, odnosno da nema perspektive na ovom prostoru. Oni će se napatiti, ali to čine zbog djece. Prema tome, prvi ne možemo riješiti: migracije i potrebe zapadnih zemalja za radnom snagom, jer će toga vjerojatno biti i u budućnosti. Ali, mi moramo raditi ono što je do nas. A, to je stvoriti ovdje puno bolju atmosferu za život, puno bolje uvjete za život, a to možemo. Nismo mi ništa puno siromašniji od puno uspješnijih zemalja zapadne Europe, koje nemaju toliko pogodnosti kao mi”, stava je Čavara.

Smatra da imamo puno više prijatelja u svijetu koji nam žele pomoći, samo im, kako kaže, mi moramo omogućiti da imamo sustav i da možemo tu pomoć prihvatiti.

“Da ne gledamo kao neprijatelja sve one koji nam žele pomoći, kao što se to gleda prema Hrvatskoj. Ono što ja znam kao pripadnik hrvatskog naroda, Hrvatska samo želi pomoći BiH. Naravno, želi pomoći hrvatskom narodu, ali ni u kom slučaju na štetu drugih naroda u BiH”, poručio je Marinko Čavara.