Jučer je održan sastanak Vijeća za vanjske poslove Europske unije, kojim je predsjedala visoka predstavnika EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednica Europske komisije Federica Mogherini, na kojem su nazočili svi ministri vanjskih poslova zemalja-članica.
BiH uopće nije bila na dnevnom redu i o našoj zemlji se razgovaralo tek neslužbeno, na stankama zasjedanja. Prioritet su stanje u Libiji, iranski nuklearni program i dogovor koji je nedavno postignut, imigranti koji opsjedaju europske granice te terorističke prijetnje s opsadnim stanjem u Tunisu kojeg je Mogherini opisala kao “najveći prioritet”.
Novinari su uoči sastanka pitali Mogherini i o stanju u BiH, s konstatacijom kako iz BiH “dolaze samo loše vijesti”. Iako jako dobro zna kako teško da je u BiH ikad poslije rata bilo teže, Mogherini je kazala kako “to nije tako” i dodala kako “ponekad iz BiH dolaze i dobre vijesti i da se nadamo kako će se biti moguće ponovno vratiti na to”.
“BiH danas nije službeno na dnevnom redu. Nadam se kako se može nastaviti dalje s “reformskom agendom”. To je prioritet za ljude u BiH i to zahtijeva jedinstvo vlasti u BiH, svih vlasti. Nadam se kako svi oni mogu pokazati odgovornost prema svojim građanima u ovim teškim vremenima”, izjavila je Mogherini i otišla u salu za sastanke izljubiti se s kolegama.
Njezina glasnogovornica, koja je ujedno i glasnogovornica povjerenika za pitanje proširenja EU-a Johannesa Hahna, ranije je izjavila kako bi održavanje referenduma u RS-u o državnom pravosuđu dovelo u pitanje koheziju, suverenitet i integritet BiH, na što su se u veljači 2015. obvezali čelnici svih političkih stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini BiH, uključujući predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Taj dan potpisivanja “Pisanih obveza” tad se s oduševljavanjem predstavljao kao povijesni.
Potom je 1. lipnja bio kao još “povjesniji”, buduću da je tad na snagu stupio sedam godina zamrznuti Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SPP). Sa SPP-om je praktično stigla i jedina novina da BiH sad može aplicirati za članstvo u EU-u, iako se nitko razuman ne usudi prognozirati kad bi BiH mogla postati kandidat, a punopravno članstvo, nakon provođenja reformi, govore samo najhrabriji.
Optimizam je trajao manje od mjesec dana. Umjesto bavljenja stvarnim, socioekonomskim problemima i rada na finaliziranju i provedbi reformi koje imaju za cilj stabilizaciju gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta, posebno za mlade ljude, unaprjeđenje vladavine prava i borbu protiv korupcije ponovno je krenulo nepotrebno sukobljavanje, priča o referendumu, a uskoro, sasvim sigurno, kreće i priča o izbornom zakonu, rješavanju pitanja Statuta i izbora u Mostaru…
Europski čovjek na terenu, voditelj Izaslanstva i specijalni predstavnik EU-a u BiH Lars-Gunnar Wigemark, čini se kako je bolje obaviješten, odnosno čini se kako polako povezuje konce bh. stvarnosti u kojoj izabrani političari potpišu bavljenje ekonomsko-socijalnim reformama, a onda se krenu baviti politikama prošlosti, referendumima, entitetima, televizijama, ukidanjima entiteta…
“Naš osjećaj je kako referendum otvara Pandorinu kutiju i zato je on izazvao tako duboku zabrinutost i unutar BiH i izvan nje. Stalno pokušavamo zatvoriti tu kutiju, no netko ju uporno iznova otvara i stalno nas vraća da se bavimo pitanjima daytonskog uređenja. Nema dvojbe kako će BiH morati mijenjati svoj Ustav kako se bude približavala članstvu u Europskoj uniji, no to nije stvar sadašnjeg trenutka jer je pitanje uređenja sudstva ujedno i pitanje ustroja zemlje”, realan je Wigemark.
wpDiscuz