Bivši predsjednik RH bio je u prijateljskim odnosima s Izetbegovićem, a ocijenio je i da se rat u nekadašnjoj Jugoslaviji nije mogao izbjeći radi nauma Slobodana Miloševića o stvaranju Velike Srbije, a u tome je imao potporu u nekih hrvatskih snaga kojima kaže Mesić nije bilo mrsko malo proširiti granice Hrvatske. Bivši je predsjednik zajedno s francuskim filozofom Bernardom Henri-Levyijem bio govornik na komemorativnom skupu koji su organizirali Stranka demokratske akcije (SDA) i Muzej “Alija Izetbegović”.
Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u Sarajevu je sudjelovao u obilježavanju desete obljetnice smrti Alije Izetbegovića nekadašnjeg predsjedatelja Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a tom prigodom rekao je da se pokojni Izetbegović zalagao za politički dogovor kako bi se riješila kriza u bivšoj Jugoslaviji. Svoje najveće protivnike, prema Mesićevim riječima, imao je u onima koji su željeli širiti svoje granice.
Naš bivši predsjednik bio je u prijateljskim odnosima s Izetbegovićem, a ocijenio je i da se rat u nekadašnjoj Jugoslaviji nije mogao izbjeći radi nauma Slobodana Miloševića o stvaranju velike Srbije, a u tome je imao potporu u nekih hrvatskih snaga kojima, kaže Mesić, nije bilo mrsko malo proširiti granice Hrvatske. Bivši je predsjednik zajedno s francuskim filozofom Bernardom Henri-Levyijem bio govornik na komemorativnom skupu koji su organizirali Stranka demokratske akcije (SDA) i Muzej “Alija Izetbegović”.
“Izetbegović je pozvao mladiće iz BIH da ne sudjeluju u mobilizaciji jer je buktio rat u Hrvatskoj”, prenosi Dubrovnik press izjavu bivšeg predsjednika koji je dodao i da se taj njegov poziv u Hrvatskoj nerijetko zlonamjerno interpretirao, a Izetbegović je bio žrtva neutemeljenih objeda.
Sudeći prema Mesićevim riječima upravo je ideja ujedninjene Europe bila na tragu onoga što je zagovarao Izetbegović.
“Na žalost, ima još onih koji misle da je moguće širiti granice no ja tvrdim da je arhitektura naših prostora definirana. Promjena granica nema, BiH ostaje i to je ono u što je Alija Izetbegović vjerovao”, poručio je Mesić pozdravljen burnim pljeskom.
Na prvim demokratskim izborima 1990. Izetbegović je bio izabran za člana Predsjedništva tadašnje SR BiH, a na čelu Predsjedništva Bosne i Hercegovine koja je u međuvremenu postala neovisna zemlja ostao je za vrijeme rata, a 1996. na povratnim izborima biva izabran za člana i predsjedatelja kolektivnog šefa države. U dobi od 78 godina ovaj političar povlači se s dužnosti, a umire u Sarajevu od posljedica srčane slabosti 2003. godine.
dnevno.hr
wpDiscuz