Ako se na popisu stanovništva, koji će biti održan iduće godine, Bošnjaci budu izjašnjavali kao pripadnici nepostojeće etničke skupine poput “Bosanci” ili “Bošnjaci – Muslimani” ili samo “Musliman” stotine tisuća njih bit će izbrisano s popisa konstitutivnog naroda u BiH i pripast će kategoriji “ostali narodi”. Pozornost na ovakav za, kako su rekli, Bošnjake u političkom i nacionalnom smislu poguban scenarij ovih dana su preko sarajevskih medija skrenuli bošnjački intelektualni krugovi, akademici, političari, ali i vjerski čelnici Islamske zajednice u BiH. Čak su najavili mogućnost formiranja posebne fondacije, koja će kroz medije, različite vidove edukacija na terenu, upućivati Bošnjake kako da se etnički izjasne kada bude organiziran popis stanovništva.
“U tom smislu održano je nekoliko sastanaka i naš je zajednički zaključak da se ide u osnivanje jedne fondacije, čiji bi dominantni zadatak bio da u informativnom smislu na širokoj populaciji u BiH, posebice Bošnjake, na koje se to odnosi objasni aktualnu situaciju i što znači varijanata a, b ili c. Nadamo se da ćemo uspjeti u toj našoj nakani i da doprinesemo jednom aktualnom i temeljnom opredjeljivanju stanovništva u postupku predstojećeg popisa”, ističe prof. dr. Nedžad Mulabegović predsjednik Vijeća Bošnjačkih Intelektualaca (VKBI), čiju izjavu prenosi sarajevski “Dnevni avaz”.
Njihova inicijativa, točnije inicijativa buduće bošnjačke fondacije, neće se samo odnositi na segment edukacije oko izražavanja po nacionalnoj osnovi.
Oni će tražiti da se stotine tisuća Bošnjačka koji žive u inozemstvu, a državljani su BiH vrate i upišu se kada bude provođen popis stanovništva. Neke procjenu govore da bh. državljana u inozemstvu ima između 1,4 ili 1,5 milijuna.
I Hrvati kao najmalobrojni konstitutivni narod u BiH trebao bi također raditi nešto oko prijave na popis stanovništva. U postojećim ustavnim riješenjima u BiH mjesta u institucijama vlasti za svaki konstitutivni narod određivat će se recipročno prema broju stanovnika kojih bude na novom popisu iz 2013. godine. Ako Hrvata bude manje, nego što je to primjerice bilo na popisu organiziranom 1991. godine po automatizmu, manje participiraju u državnim službama, institucijama zakonodavne i izvršne vlasti, piše večernji list.
Popisom stanovništva trebale bi biti uklonjene sve dvojbe i procjene u vezi s brojem ljudi nastanjenih u Bosni i Hercegovini. Bit će odgovoreno i na pitanje koliko ima neregistriranog stanovništva. Popisom će se dobiti i podaci o bruto društvenom proizvodu bez kojeg se ne mogu raditi precizni ekonomski pokazatelji.
Prema posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini je živjelo oko 4,354.000 stanovnika.
wpDiscuz