U detaljnoj analizi o političkim odnosima i vanjskom utjecaju na BiH ‘Zašto su Rusija i Turska toliko zainteresirane za Bosnu’, britanski list The Times osvrnuo se i na kandidate za Opće izbore koji će se održati 7. listopada
Bakir Izetbegović, rad predsjednika SDA i aktualnog bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, doveden je u vezu s Turskom i podršci Erdoganu, a isto je učinjeno i s liderima Republike Srpske i njihovog odnosa s Rusijom. Posebnu pozornost The Times je dao hrvatskom kandidatu za člana Predsjedništva Boriši Falataru. The Times naglašava da je Boriša Falatar jedini istinski multietnički kandidat na izborima. Njegova međunarodna karijera u UNESCO-u zadobila je posebnu pozornost. The Times piše da “Falatar, 43, predsjednički kandidat Naše stranke, jedinog multietničkog i liberalnog bloka koji se natječe na izborima misli kako ‘oni dižu ili pale zastave prije svakih izbora, i narod zaboravlja na druga važna pitanja’”.
Ovaj rođeni Sarajlija, 43-godišnji Boris Falatar, nije previše poznat bh. javnosti, no ima zavidnu inozemnu karijeru. Osnovnu i srednju školu završio je u Sarajevu, diplomirao je na Američkom sveučilištu u Parizu gdje je diplomirao ekonomiju. Postdiplomske studije na Londonskoj školi ekonomije (London SchoolofEconomics), gdje je studirao i magistrirao. Kasnije je pohađao Harvard Kennedy School. Oženjen je Milicom Zatezalo i roditelji su troje djece, Lune, Hane i Ivana. Otac mu je Hrvat, Miljenko Falatar, a majka Bošnjakinja Dženana Balagija, potomak obitelji Džemala Bijedića i Nurije Pozderac.
Nakon završetka postdiplomskih studija, Falatar se pridružio se Međunarodnom komitetu Crvenog križa. Nakon povratka u Ujedinjene nacije radio je kao međunarodni javni službenik zadužen za odnose UNESCO-a s državama članicama. Od 2008. do 2011. godine, Falatar je radio UN-u u New Yorku, predstavljajući UNESCO u Generalnoj skupštini UN-a, ECOSOC-u i Vijeću sigurnosti.
Tada je bio koordinator UNESCO-a za odgovor na krizne situacije, nadgledajući humanitarne i razvojne operacije u Južnom Sudanu, Libiji, Siriji, Iranu i Palestini. Bio je član kabineta generalnog direktora UNESCO-a Irine Bokove u vrijeme kada je kandidirala za položaj generalnog tajnika UN-a. Falatar je bio zadužen i za odnose s Izraelom i Palestinom. Tijekom desetogodišnjeg razdoblja savjetovao je pet predsjednika UNESCO-a.
Falatarovoj kandidaturi najmanje se obradovao Željko Komšić, predsjednik probošnjačke Demokratske fronte, koji po treći puta, bošnjačkim glasovima želi dokopati se fotelje hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Komšića, koji je pozvao sve kandidate „probosanskih“ opcija za mjesto člana kolektivnog bh rukovodstva da se jasno odrede jesu li za odbacivanje „nametnutoga principa konstitutivnosti naroda“, sam Falatar ne smatra ozbiljnim protukandidatom, te naglašava kako Naša stranka u ovom trenutku predstavlja jedinu istinsku multietničku opciju koja gaji građanske vrijednosti, i u tom kontekstu je postavljana i moja kandidatura.
-Pod tim podrazumijevam neupitnost ljudskih prava, u koje spadaju i kolektivna prava i optimalni model kojim ta prava trebaju biti riješena. Puno je retorike koja ima za kratkoročni cilj da dođe do glasova, ali i dugoročnu nuspojavu urušavanja odnosa. Tako vidim i retoriku Komšića, koji se agresivno pokušava nametnuti kao lider neke šire grupacije. On si daje za pravo da određuje tko je za BiH a tko nije. Ne vidim na osnovu čega on to može raditi, niti to uzimam kao relevantnu klasifikaciju-izjavio je Falatar dodajući kako on konstitutivnost doživljavam kao nastavak vrijednosti ZAVNOBIH-a, dakle princip tri puta „i“, koji ne bi smio izostaviti ni sve druge bh građane.
Faletar je vrlo jasan i određen kada je u pitanju građanska država te napadi na njega or radikalnih bošnjačkih stranaka posebice Građanskog saveza ističući kako je termin građanska država u velikoj mjeri zloiskorištavan proteklih godina.
– Ja građanske vrijednosti prvenstveno vidim kroz prava i stvarne životne uvjete ljudi koji su manjina u nekom gradu, u nekoj administrativnoj cjelini, ili na nekoj razini vlasti. I tu bi tražio i odgovor prema konstitutivnosti. Kakvu konstitutivnost žele Hrvati u Zenici, Bošnjaci u Banja Luci, Srbi u Sarajevu? Odgovor na to pitanje je u biti i odgovor na pitanje kakvi smo to ljudi. Na žalost, ovdje se svako trudi biti „jednakiji“ gdje god to može i kad god ima priliku. A to je neprihvatljivo-ističe on dodajući kako ne pridaje pozornost čelnika Građanskog saveza Reuufa Bajrovića i Emira Suljagića jer je odavno shvatio da svojom retorikom mržnje ne predstavljaju građansku, već malograđansku opciju.
Iako se javno ne oglašavaju o njegovoj kandidaturi prema nekim informacijama ni najveća bošnjačka stranka SDA nije sretna njegovom kandidaturom jer smatraju da će zbog svoje biografije i obrazovanja koje je stekao na zapadu ali i generacijske bliskosti privući veliki broj glasova mladih na koje računa SDA.
I glavni kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragan Čović okrznuo je Falatera kazavši kako se on obraća isključivo bošnjačkom glasačkom tijelu, Falatar je odgovorio da se u toj izjavi najbolje vidi pogubnost Čovićeve politike.
“Gospodine Čoviću, vaš problem je što desetljećima živite od podjela. Svojom politikom, ne da produbljujete podjele među narodima i građanima, već dijelite i Hrvate, na prave i krive,na podobne i nepodobne. Posljednjih pet mjeseci razgovarao sam s tisućama ljudi u mjestima gdje vi suvereno vladate. Slušao sam što govori i osjeća naš narod. Kristalno je jasno da je upravo vaša politika ispraznila škole i tvornice od Posušja do Orašja”, poručio je Falatar i dodao kako se Čovićeva nesposobnost na diplomatskoj sceni najbolje oslikava zastojem na EU putu.
“Ne dajite sebi za pravo da određujete tko su moji glasači, pogotovo što ništa niste uradili za vaše. Osnovni razlog vašeg političkog opstanka jest apatija, masovno iseljavanje i dobro razrađena mašinerija zasnovana na strahu. Dugo ste vladali zahvaljujući toj kombinaciji. Ali nećete i ne možete vladati zauvijek-poručio je Falatar.
A na izborima za članove državnog predsjedništva ukupno je 15 kandidata. Od tog broja njih šest kandidiralo se za člana Predstavništva iz bošnjačkog, pet za člana Predsjedništva iz hrvatskog naroda i četiri za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske. Za bošnjačkog člana Predsjedništva kandidati su Mirsad Hadžikadić uime Platforme za progres, Fahrudin Radončić (Savez za bolju budućnost – SBB), Senad Šepić (Nezavisni blok – NB), Šefik Džaferović (Stranka demokratske akcije – SDA), Denis Bećirović (Socijaldemokratska partija – SDP) i Amer Jerlagić (Stranka za BiH). Na ovim izborima za mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH borit će se Jerko Ivanković-Lijanović (Narodna stranka Radom za boljitak), Dragan Čović (Hrvatska demokratska zajednica – HDZ BiH), Boriša Falatar (Naša stranka), Diana Zelenika (HDZ 1990) i Željko Komšić (Demokratska fronta – DF). Građani s prebivalištem u Republici Srpskoj za svog predstavnika u Predsjedništvu BiH birat će između Mirjane Popović (Srpska napredna stranka – SNS), Mladena Ivanića (Savez za pobjedu), Milorada Dodika (Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD) i Gojka Kličkovića (Prva srpska demokratska stranka – Prva SDS). Na prošlim općim izborima, održanim u listopadu 2014. godine, bilo je ukupno 17 kandidata. Bilo je 10 kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, četiri za hrvatskog člana i tri kandidata su se borila za člana Predsjedništva BiH iz RS-a. /M.L./HMS/
wpDiscuz