Banke u Bosni i Hercegovini u ovoj godini najavljuju veću podršku investicijama i kreditiranju gospodarstva u BiH, posebno u segmentu malih i srednjih poduzeća, gdje vide najveći potencijal, pišu Poslovne novine.
I interes bh. gospodarstvenika za kreditima je veliki, posebno za investicijskim, iako su kamatne stope još uvijek relativno visoke i kreću se u rasponu od 4 do 7 posto. U bankama opet tvrde da se kamatne stope za kredite gospodarstvu nalaze na povijesno najnižim vrijednostima i vjeruju da će se trend njihovog sniženja nastaviti i u 2016 godini.
Međutim, osnovni problem bh. gospodarstvenika i dalje je nelikvidnost i u BiH se još uvijek, općenito, ne može govoriti o dobroj naplati kredita. Udio nekvalitetnih kredita u ukupnom portfoliju bh. bankarskog sektora je na kraju 2015. godine iznosio skoro 14 posto. To znači, da gospodarstvenici i dalje vrlo otežano servisiraju svoje kreditne obveze, stoga bi banke trebale pomoći klijentima kroz različite vidove restrukture trenutnih obveza, kako bi oslobodili kapacitete tvrtki za dalje investiranje i rast poslovanja.
Kako pišu Poslovne novine, UniCredit Bank Sarajevo je lani u suradnji s međunarodnim financijskim institucijama (EBRD i WB), kroz projekte u oblasti obnovljivih izvora energije i poboljšanja energetske učinkovitosti pružila i podršku malom i srednjem poduzetništvu, te kroz nekoliko kreditnih linija odobrili su oko 50 milijuna KM. I u Sparkasse Bank u 2015. godini zabilježen je rast kredita za srednja i mala poduzeća u iznosu od 6,1 posto.
U ProCredit banci, kako su izjavili za Poslovne novine, naročito je veliki interes gospodarstvenika za investicijske kredite.
I u Hypo Alpe-Adria-Bank žele dodatno osnažiti sektor malog i srednjeg poduzetništva, učvrstiti i proširiti suradnju sa srednjim i velikim tvrtkama, te upravo u segmentu malih i srednjih poduzeća (SME) vide najveći potencijal.
Bankari ističu da su na bh. tržistu i dalje prisutne kočnice jačem kreditnom rastu, od skromnih ili negativnih makroekonomskih pokazatelja, kompleksnog zakonskog okvira, niskog kreditnog rejtinga zemlje koji diktira visoke cijene izvora sredstava, pa do nedostatka kvalitetnih projekata na samom tržištu u koje se banke mogu uključiti.
wpDiscuz