Kako ekslusivno saznaje HMS, na jednoj od narednih sjednica Vijeća ministara BiH, trebala bi se pojaviti jedno u pripremi posve bizarno i u konačnici nezakonito imenovanje izuzetno važnog nadzornog tijela policijske strukture na razini Bosne i Hercegovine, što bi bio neviđeni skandal.
Naime, već stanovito vrijeme, Vijeće ministara BiH ne imenuje Odbor za žalbe policijskih službenika kojem je mandat istekao koncem prošle godine.
Ovaj Odbor predstavlja izuzetno važno nadzorno tijelo policijskih struktura u BiH, čija je zadaća postupanje po prizivima na prvostupanjska rješenja donesena protiv interesa policijskih službenika uposlenih u policijskim agencijama na razini BiH. U rukama sedmorice članova Odbora nalazi se faktički sudbina u smislu radno – pravnih odnosa gotovo 3000 policijskih službenika iz SIPE, Granične policije BiH, i Ravnateljstva za koordinaciju policijskih tijela.
Stvarni razlozi neimenovanja Odbora
Procedura imenovanja članova Odbora propisana je Zakonom o policijskim službenicima i Zakonom o neovisnim i nadzornim tijelima policijske strukture BiH. Prema propisanoj proceduri četiri člana su policijski službenici a trojica državni službenici koje predlažu ministri pravde, civilnih poslova i sigurnosti. Prvi prijepor i zakonska nedorečenost leži u činjenici da na razini BiH egzistiraju tri policijske agencije koje imenuju po zakonima četiri člana u ovaj Odbor. Dakle ostaje upitno koja agencija ima pravo da imenuje dva a koje po jednog policijskog službenika. Istine radi prošli saziv Odbora nije uvažavao ove zakonske normative pa Ravnateljstvo za koordinaciju policijskih tijela nije imalo niti jednog predstavnika dok su SIPA i Granična policija BIH imali po dvojicu.
Sadašnji ravnatelj Ravnateljstva za kordinaciju policijskih tijela Mirsad Vilić s punim pravom ustrajava na dosljednoj primjeni mjerodavnih zakona, što predmnjeva da jedna ili čak obadvije agencije moraju izgubit dosadašnji monopol u popunjavanju članstva u Odboru.
Na ovom mjestu, treba pojasniti da „paket dionica“ u Odboru za žalbe policijskih službenika predstavlja izuzetnu vrijednost, prije svega, za čelništva policijskih agencija. Naime, iako je po zakonu Odbor predviđen kao nepristrasno i neovisno tijelo činjenica je da članove kako one policijske tako i državne službenike imenuju političari – ministri a predlažu također oni koji po prirodi stvari uživaju potporu istih tih političara. Ostaje dojam da, a to i praksa pokazuje, od momenta imenovanja većina članova Odbora ne zaboravljaju „velikodušnost“ svojih šefova koji su im uz nesumnjiv utjecaj u policijskim agencijama, omogućili, također, na mjesečnoj razini dodatan prihod od najmanje 500 KM. Pogotovo tu zahvalnost ne zaboravljaju prilikom rješavanja predmeta za koje rješavanje interes pokazuju i visoko rangirani policijski ili civilni čelnici, a što se dokazuje znatnim brojem presuda kojima se poništavaju nezakonite odluke Odbora.
S tim u svezi Vijeće ministara BiH donjelo je Troškovnik kojom se rad članova Odbora kompenzira vrlo precizno i velikodušno.Svaki predmet koji obradi Odbor državu košta 220 KM jer svakom članu Odbora pripada naknada u iznosu od 30 KM po predmetu a predsjedniku Odbora i nešto više – 40 KM.
Osumnjičenik i pravni laik na čelu Odbora za žalbe policijskih službenika !?
Da se u slučaju procesa predlaganja članova Odbora zna i oblilato zažmiriti na izražene manjkavosti na uštrb „zahvalnih“ kandidata, najbolji primjer je Semir Pašanbegović koji je bio član Odbora u prošlom sazivu a ponovno je predložen ispred Granične policije BIH i za člana u novom sazivu.
O Pašanbegoviću smo ranije pisali i između ostalog tražili odgovor od Ministarstva sigurnosti kako je moguće da policijski službenik koji je pod istragom Tužiteljstva BiH može uopće konkurirati za poziciju sudca. Pri tom smo naveli precizan broj formiranog predmeta pri Tužiteljstvu BIH. Odgovor od glasnogovornika nismo nikada dobili.
Uz ime ovog policijskog službenika vežu se i izvješća časnika Europola o njegovom bliskim vezama s vehabijskim pokretom o čemu su pisali brojni mediji a koje on nikada nije opovrgnuo.
Pašanbegoviću u prilog ne ide ni činjenica da je totalno karambolirao službeni Golf VII vrijedan 40 000 km vozeći se službenim vozilom od kuće na posao te da je s tim u svezi protiv njega vođen i stegovni postupak, koji je doduše okončan misterioznim odustajanjem stegovnog tužitelja od stegovnog progona protiv ovog očigledno nevještog vozača.
Ali i ako zanemarimo ovakav očigledno „begovski“ status nedodirljivog koji Pašanbegović uživa u svojoj matičnoj policijskoj agenciji gdje se nalazi na prestižnoj poziciji načelnika Centralnog istražnog ureda, na ovom mjestu moramo javnosti ali i Vijeću ministara BiH ponuditi krucijalni i neoborivi dokaz – sudsku presudu Suda BiH koji ovog službenika zasigurno eliminira iz bilo kakve zakonske kombinacije za nastavak rada u Odboru za žalbe policijskih službenika.
Pravomoćna presuda eliminira Pašanbegovića
HMS je u posjedu presude Suda BiH, točnije Apelacijskog vijeća dakle pravomoćne presude državnog suda zavedenu pod brojem.S1 3 P 02135816 Gž donesenu 21.11.2016.god.
U ovoj opsežnoj presudi utvrđena je teška povreda zakona od strane Odbora za žalbe policijskih službenika čijim radom je predsjedao upravo Semir Pašanbegović. Tom je presudom utvrđeno da je rješenje koje je prethodno donjeo Pašanbegović na štetu jednog policijskog službenika nezakonito jer je Odbor koji je donjeo rješenje brojao pet članova a ne sedam kako je zakonom propisano. Dva su člana prethodno napustili Odbor i po sili zakona otišli u mirovinu. Imajući u vidu činjenicu da Pašanbegoviću nisu jasni ni temeljni postulati na kojima Odbor funkcionira i donosi rješenja, odnosno da su rješenja bar u formalnom pogledu ispravna ako ih donese tjelo u zakonom propisanom broju postavlja se pitanje i njegovog stručnog kredibiliteta za obavljanje ove funkcije. Umjesto da do zakonite popune Odbora zaledi rad ovog tijela, pohlepan za honorarom nastavlja rad ovog sada invalidnog i nezakonito sastavljenog Odbora. Da približimo čitateljima razmjere ove pravne stupidarije, postupak Pašanbegovića bio bi ravan postupku predsjednika Vijeća Suda koji sudi u tročlanom Vijeću konačnu presudu donese samostalno.
Zato posve bizarno zvuči informacija do koje smo došli iz Vijeća ministara BiH da postoji ideja da se ovaj „stručnjak“ na mala vrata ponovno uveze usastav Odbora.
Naime, pojedini sarajevski portali hineći brigu za policijske službenike koji se neimenovanjem Odbora od dovode u navodno nezavidan položaj, u stvari trasiraju put planu prema kome bi se do konačnog rješavanja sastava Odbora od sedam članova trebalo starom Odboru od svega četiri člana na čelu s Pašanbegovićem produžiti mandat do daljnjeg. U sve to upakirana je i otrcana priča o nacionalnoj ugroženosti kroz navodno Mektićevo inzistiranje na promjeni „jednog policijskog službenika Bošnjaka drugim policijskim službenikom Srbinom“.
Ovakva „priželjkivana“ nezakonita konstrukcija lišila bi i elementarne zakonitosti Odbor za žalbe policijskih službenika. Zar netko, zaista, može povjerovati da tijelo sastavljeno u suprotnosti s načinom propisanim zakonom može jamčiti apelantima pravo na zakonit postupak zajamčen, prije svega, Ustavom BiH. Pogotovo kada je Sud BiH jasno naznačio da je takvo rješavanje posve nezakonito. Treba istaknuti i da je u međuvremenu jedan od „nezakonitih“ pet članova Pašanbegovićevog invalidnog Odbora policajac Milan Jelić otišao u mirovinu tako da su da paradoks bude veći ostala samo četiri člana od kojih je iako se radi o Odboru za žalbe policijskih službenika čak trojica državni službenici.
Naravno, veliki je novac u igri u ovom galimatijasu: stotinjak žalbi čeka na rješavanje što sukladno troškovniku za rješavanje nije zanemarljivo, ali imajući u vidu stroge zastarne rokove propisane zakonom većina podnesenih žalbi kažu ušla je u zastaru, pa se imenovanje navrat na nos i još k tome nezakonitog Odbora ništa suštinski ni pravno ne bi promjenilo.
Jedina ispravna opcija koja stoji pred Vijećem ministara BiH u cilju pravilnog rješavanja ovog pitanja je da imenuje Odbor za žalbe policijskih službenika čim prije moguće ali ne naprečac i isključivo na zakonskim osnovama i neizostavno uz prethodno obavljene provjere svih kandidata pristiglih iz policijskih agencija ali i ministarstava, uključivši i prilaganje odgovarajućih pravosudnih potvrda.
Ukoliko se Vijeće ministara BiH „preračuna“ pa imenuje umjesto zakonitog – Pašanbegovićev Odbor,pogodovat će, uz ostalo, naravno nesvjesno svim onima koji su se žalili jer će svi do jednog temeljem prethodno donesene i u ovom tekstu navdene presude Suda BiH, s lakoćom pobiti sve odluke ove desperatne družbe.
O količini narušenog ugleda i materijalne štete na teret proračuna institucija BiH odnosno Vijeća ministara u ovom slučaju, doista bi teško bilo u gornjim granicama procjeniti.
U izbjegavanju ovako katastrofičnog scenarija najveća odgovornost uz predsjedatelja Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdićana leži svakako i na formalnom predlagaču sastava Odbora za žalbe, u javnosti izuzetno popularnom ministru sigurnosti Draganu Mektiću koji se i do sada pokazao ozbiljnom branom u mešetarenju brojnih mešetara i to ne samo unutar svog ministarstva./HMS/