Sarajevo – Kad se pogleda popis 460 sarajevskih ljekara objavljen u “Glasu Srpske”, iako nepotpun, dovoljan je pokazatelj koliko je intelektualaca koji su položili Hipokratovu zakletvu protjerano na različite načine iz tog grada. Nije teško postaviti pitanje, kakva je to poruka bila svim ostalim Srbima u gradu?
Rekla je ovo juče “Glasu Srpske” pedijatar dr. Zorka Avlijas-Kojadinović, koju je rat zatekao na neonatologiji u koševskoj bolnici “Jezero”, a danas radi kao pedijatar u Bijeljini.
– Radila sam do 30. travnja 1992. godine i tog dana sam izašla s dežurstva. Kako je bio 1. maj, muž je došao po mene da idemo za Olovo. Već na Barama autobus su zaustavili pripadnici Patriotske lige i sve muškarce izveli iz njega. Izveli su, naravno, i moga muža i cijeli autobus su pretresli. Ne znam šta bi se desilo da se među tim naoružanim ljudima nije našao jedan stariji čovjek i rekao da muškarce puste. Ovi mlađi su govorili da nikoga ne treba pustiti i da je “predsjednik”, a vjerovatno su mislili na Aliju Izetbegovića, naredio da nikoga ne puštaju – priča Avlijas-Kojadinović.
Dodaje da se već od početka rata do njenog napuštanja bolnice na Jezeru osjećala nezdrava atmosfera.
– Nije bilo ugodno boraviti na klinici. Grupe su se izdvajale iu tim skupinama nije bilo Srba. Nisam se na to osvrtala, radila sam i šutjela, i vjerovatno me je to spasilo – kaže dr. Avlijas-Kojadinović.
Dodaje da je u ratnom Sarajevu provela mjesec i da je shvatila da joj tu nema mjesta i da mora bježati da spasi goli život.
– Vladao je strah da čovjek neće ostati živ. Znam da je Gojko Radović pričao da mu je pomogao dr. Atif Arnautović jer su mu u stan svaki čas upadali naoružani ljudi, a on, dr. Arnautović, ih je spasio – sjeća se dr. Avlijas-Kojadinović.
U spašavanju žive glave iz stana je ponijela samo osobna dokumenta i uvjerenje o završenoj specijalizaciji pedijatrije.
– Ali želim reći da su neke kolege, ljekari bošnjačke nacionalnosti, bili prije svega izuzetni ljudi. Takav je bio dr. Ejub Džafić, koji bi me svaki dan pratio s posla do autobusa ili tramvaja da mi se nešto ne bi dogodilo – kaže dr. Avlijas-Kojadinović i dodaje da je s dr. Džafićem razgovarala putem telefona i poslije rata.
Spisak
U Sarajevu je od 1992. do 1996. godine ubijeno i iz tog grada protjerano oko 460 srpskih ljekara. Veliki broj njih mučen je u sarajevskim logorima.
Ovaj još nepotpun popis objavio je “Glas Srpske”, a pripremio ga je po sjećanjima i svjedočenjima preživjelih ljekara Strahinja Živak, koji je i sam u sarajevskim logorima “Viktor Bubanj” i Centralni zatvor proveo dvije godine.
wpDiscuz