”Godinama je najbolji opis za političku situaciju u Bosni i Hercegovini ‘stagnirajuća, ali stabilna’. Sada i sa zadivljujućom brzinom, analitičari govore o bosanskom proljeću”, piše analitičar BBC-a Tim Judah.
Britanski medij navodi kako su u Tuzli, Mostaru, Zenici i Sarajevu, zgrade vlada spaljene, a demonstracije su održane diljem zemlje. Na stotine je ozlijeđenih, među kojima su i policajci. Političari su osudili “huligane” zbog nasilja, ali mnoge je strah.
Političari u stanju totalne blokade
Četverogodišnji rat u BiH okončan je 1995. godine i od tada nije došlo do mnogo prosvjeda zbog društvenih pitanja. Sve do 2006. godine stvaranje funkcionalne BiH je napredovalo. Ali od tada, bosanski političari se nalaze u stanju totalne blokade i poput ostatka zapadnog Balkana, zemlja je pogođena teškom ekonomskom krizom. Stopa nezaposlenosti je 27,5 posto i niti jedan ekonomski indikator ne pokazuje da će doći do ozbiljnijeg oporavka.
Stare tvornice iz vremena socijalizma, koje su dominirale gradovima poput Tuzle, propadale su često po završetku rata. Proces privatizacije je nerijetko bio korumpiran, a dobro uvezani ljudi su kupovali kompanije kako bi ih pretvorili u brzi profit prije nego što bi proglasili bankrot.
Godinama, Bosanci i Hercegovci su bijesni na svoje političare i skoro bez izuzetka smatraju da su korumpirani. Međutim, zbog rata je narod postao apatičan, uplašen i ciničan.
Višestruko podijeljena zemlja
Uistinu, ratne godine su ostavile tako duboke traume da je bijes, zbog napredovanja političara dok se smanjuje životni standard, potisnut zbog straha od sukoba. Osnovni politički problem u BiH je što narod živi u disfunkcionalnoj državi, koja je višestruko podijeljena.
Sa samo 3,8 mil0juna stanovnika, nekada se kaže da BiH treba ustvari gradonačelnika, ali etničke podjele pokazale su da je nemoguće promijeniti situaciju, piše analitičar BBC-a Tim Judah.
Zaista, otkako su 2009. godine lideri u BiH preokupirani rješavanjem takozvanog slučaja “Sejdić-Finci”, koji je bitan sam po sebi, ali ne i većini ljudi, jer se oni brinu za obrazovanje, radna mjesta i zdravstvenu njegu. Od tada, europski i američki dužnosnici pokušavaju nagovoriti lidere BiH da izmijene Ustav, ali bez uspjeha.
Takva pitanja ostavljaju malo mjesta za rasprave o drugim ključnim temama poput ekonomije.
Prestali se nadati promjenama
Sve balkanske zemlje, uključujući Hrvatsku, koja se pridružila EU prošle godine, pogođene su ekonomskom krizom i dijele mnoge zajedničke probleme.
Međutim, u BiH veliki broj ljudi se prestao u potpunosti nadati promjenama. Iz toga razloga se ljutnja godinama nakuplja i sada je isplivala na površinu. Ali, hoće li prosvjedi išta promijeniti? Dvije važne stavke.Prva, društveni nemiri u ljeto prošle godine vrlo brzo su se smirili usprkos velikom entuzijazmu. Druga, dosad su prosvjedi uglavnom bili bošnjačka briga. Iako su prosvjedinici bili glasni antinacionalisti, dosad se nisu proširili na Republiku Srpsku ili većinski hrvatska područja, iako ekonomski gledano svi u BiH su suočeni s istim problemima.
Ove godine se tri važna događaja nalaze na bosanskom kalendaru, navodi BBC. Izbori će biti održani, njihova većinski (ali ne u potpunosti) bh. nogometna ekipa će zaigrati na Svjetskom prvenstvu i Sarajevo će obilježiti 100. godišnjicu događaja koji je promijenio svijet – atentat na nadvojvodu Franca Ferdinanda u lipnju 2014. godine što je izazvalo Prvi svjetski rat.
Je li 2014. godina koja je promijenila BiH?
Još uvijek je prerano reći hoće li 2014. godina jednog dana biti u sjećanju kao godina koja je promijenila BiH. Ali, u sadašnjosti su velika očekivanja, piše analitičar BBC-a Tim Judah.
S druge strane, novinska agencija Reuters piše kako se čini se da se u Bosni i Hercegovini situacija smirila u subotu nakon trodnevnih nemira bez presedana koji su izbili zbog nezaposlenosti, političke paralize i korupcije.
Reuters navodi da su svi gore navedeni razlozi vratili bolne uspomene na rat koji se u BiH vodio do 1992. do 1995. godine.
Manji prosvjedi su se održali u prijestolnici Sarajevu i u Bihaću na sjeverozapadu zemlje, gdje su demonstranti bacali kamenje na kuću premijera županijske vlade. Ali, malo je naznaka da će se nemiri, u kojima je ozlijeđeno na stotine osoba, od kojih su većina policajci, nastaviti.
U Tuzli, epicentru demonstracija, desetine osoba su pomogle u čišćenju otpadaka s ulica oko teško oštećene zgrade lokalne vlade.
Čišćenje političara i nereda
”Drago mi je što smo to uradili” rekla je Sanela Fetić, nezaposlena 35-godišnjakinja koja je sudjelovala u prosvjedima i čišćenju.
”Sada ćemo ukloniti ovaj nered, kao što smo uklonili političare koji su bili odgovorni za izbijanje demonstracija”, dodala je.
Nemiri su, navodi Reuters, počeli u srijedu u Tuzli, kada su mirni prosvjednici, koji su prosvjedovali zbog zatvaranja tvornica u nekada naprednom industrijskom centru, postali nasilni, a do petka su se nemiri proširili na Sarajevo i druge gradove.
Godinama je strah od nastajanja sukoba spriječavao narod da se pobuni protiv loše situacije u kojoj se nalazi bh. ekonomija i nefunkcioniranja političkog sustava u kojem je moć podijeljena po etničkim linijama.
U Sarajevu, prosvjednici su zapalili zgradu Predsjedništva BiH i sjedište Vlade Kantona Sarajevo, a dio državnog Arhiva je izgubljen u plamenu.
Simbol podjela i disfunkcionalnosti
Predsjedništvo BiH, koje se sastoji od tri člana iz reda bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda, postao je simbol podjela i disfunkcionalnosti ove bivše jugoslovenske republike, piše Reuters.
Danas Sarajlije prolaze pored izgorene zgrade. Lomljenje stakla se može čuti dok prolazite okolnim ulicama, a stolice koje su demonstranti izbacivali dan ranije iz ureda u zgradi se nalaze polomljene na ulicama. Neke lokalne stanovnike su ove scene podsjetile na ratnu opsadu grada od snaga bosanskih Srba koji su ih 43 mjeseca bombardirali s okolnih brda pri čemu je život izgubilo više od 10.000 ljudi od 100.000 koji su živjeli u tom gradu tijekom rata.
”Borim se da ne plačem. Prisjetila sam se ne tako daleke prošlosti”, kazala je Enisa Šehić, 46-godišnja ekonomistica.
”Osjećam se kao da je ponovo 1992. godina”, kazala je Amira Sadikovć, sveučilišna profesorice, dok su prosvjedinic oko nje gađali zgrade vlasti kamenjem, bocama i limenkama.
Visoko decentraliziran sustav vlasti
Sporazum kojim je rat okončan stvorio je visoko decentraliziran sustav vlasti, podijelivši zemlju na dvije autonomne republike udružene pod slabom centralnom vlasti. Jedna polovina, većinski bošnjačke i hrvatske federacije je dalje podijeljena u 10 kantona od kojih svaki ima svog premijera i kabinet ministara. Ovaj sustav je izuzetno skup i hrani mreže pokroviteljskih političkih stranaka od kojih niti jedna ne želi odustati od vlasti.
Nekadašnje zaraćene strane nemaju zajedničkih vizija za budućnost BiH.
Dok lideri Bošnjaka traže veću centralizaciju vlasti, hrvatski tvrdolinijaši traže formiranje vlastitog entiteta, a lider bosanskih Srba, Milorad Dodik, kaže da ne vidi uopće budućnost Bosne. I dok je vlast stalno podložna etničkoj politici, bh. ekonomija se bori za opstanak.
Više od jedne četvrtine radne snage u BiH je nezaposleno. Neuspjeh da se formira ustav koji bi omogućio da pripadnici naroda iz reda manjina dobiju dužnosti na visoko rangiranim položajima u državnim institucijama, poput Predsjedništva, pauziralo je EU integracije ove zemlje.
Neka gori!
Neke Sarajlije tvrde da je sila jedini jezik koji njihovi političari razumiju.
”Ovo se moralo dogoditi. Da su bili pametni, ne bi došlo do ovoga. Dio mene je bio tužan kad sam vidio što se događa. Ali, onda opet pomislim:”Neka gori””, rekao je 56-godišnji Mirsad Dedović.
Sjedinjene Države, koje su isposredovale Daytonski mirovni sporazum iz 1995. godine, i Evuropska unija, kojoj se BiH želi pridružiti, pokazale su se kao bespomoćne poticanju podijeljenih političkih lidera na reformu i veću centralizaciju.
Nije poznato hoće li nemiri imati veće političke posljedice ili hoće li služiti kao poziv na buđenje za nacionalno liderstvo, piše između ostalog, agencija Reuters.
bljesak.info
wpDiscuz