Published On: Tue, Sep 3rd, 2013

BiH zaostaje zbog nemogućnosti dogovora i nedostatka želje za europskim putem

Zamjenik pomoćnika državnog tajnika Sjedinjenih Američkih Država Philip Reeker izrazio je nezadovoljstvo američke administracije potpunim zastojem na rješavanju nekoliko ključnih pitanja u BiH, kao što su implementacija presude ”Sejdić – Finci”, problemi vojne i državne imovine.

Na sastanku s predsjednikom Narodne skupštine RS-a Igorom Radojičićem još jednom je istaknuto da domaći političari moraju naći rješenje, a da međunarodna zajednica nije ta koja će predlagati gotove modele i da je trenutni zastoj u BiH isključivo rezultat nemogućnosti dogovora, nedostatka zajedničke vizije i želje za europskim putem kod većine domaćih političara.

Zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika izrazio je poznati stav Sjedinjenih Američkih Država koje podržavaju europske integracije u BiH, ali zahtijevaju da domaće institucije i organi vlasti naprave dogovor u tijeku ove godine, inače će zbog izbora, koji su predviđeni 2014., biti izgubljeno veoma mnogo vremena.

Reeker je postavio pitanje je li moguće organizirati izbore iduće godine, s obzirom na to da nedostaju neka izborna pravila, a također, s obzirom na presudu Europskog suda u slučaju ”Sejdić- Finci” bila bi upitna i legitimnost izabranih članova Predsjedništva BiH.

Predsjednik Narodne skupštine RS-a je, na marginama Osmog strateškog foruma, koji se održava na Bledu u Sloveniji, u odvojenom susretu razgovarao i s ministrom vanjskih poslova Slovačke Miroslavom Lajčakom, koji je izrazio podršku novim naporima Europske komisije i komesara Štefana Filea za organiziranje sastanka s političkim liderima iz BiH, 1. listopada u Bruxellesu, kao realnu, a možda i posljednju šansu u tijeku ove godine, da se postigne dogovor o europskim pitanjima koja predstavljaju uvjet za dalje europske integracije u BiH.

S obzirom na dinamiku u Europskoj uniji, predstojeće izbore za Europski parlament i očekivanje nove Europske komisije realan i krajnji rok za postizanje nekog progresa na ovim pitanjima za BiH je u tijeku jeseni ove godine, priopćeno je iz Radojičićevog ureda.

S budućim predsjednikom Parlamenta Albanije Ilirom Metom Radojičić je razgovarano o odnosima u regiji i regionalnoj suradnji. U Albaniji se formira nova vlada u kojoj će sudjelovati stranke ljevice.

Interes novih vlasti je za razvijanje regionalne suradnje i Radojičić i budući predsjednik Parlamenta Albanije Iliri Meta suglasili su se o potrebi za intenzivnijom suradnjom parlamenata u regiji, ali i za traženjem boljih ekonomskih odnosa, koji među većinom zemalja Balkana nisu na dovoljno razvijenom nivou.

S bivšim ministrom vanjskih poslova Italije i bivšim komesarom za pravdu i sigurnost Europske unije Frankom Fratinijem razgovarano je najviše o odnosima između RS-a i Italije, koja je, po posljednjim podacima postala zemlja broj jedan, partner za izvoz iz RS-a, a među tri zemlje u ukupnoj ekonomskoj razmjeni Republike Srpske s inostranstvom, što znači da postoji pozitivan razvoj ekonomskih odnosa i povećan interes talijanskih kompanija.

Iz Radojičićevog ureda navode da je zajednički ocijenjeno da je potrebno dalje intenzivirati rješavanje preostalih pitanja na realizaciji projekta Hidroelektrana na srednjoj Drini.

Fratini, koji je predsjednik ugledne međunarodne nevladine organizacije, koja se bavi koordinacijom međunarodnih organizacija i diplomatskih inicijativa, izrazio je zanimanje za dolazak u BiH, za predavanja mladim ljudima o nekim aspektima suvremene diplomacije i za mogućnost uključivanja mladih ljudi iz RS-a u diplomatske škole koje se odvijaju pod pokroviteljstvom ove međunarodne organizacije.

Drugog dana Osmog strateškog foruma, koji se održava na Bledu u Sloveniji, razgovarano je o budućnosti reformi unutar Europske unije, monetarne unije u Europi, odnosima s Rusijom, Turskom, centralnom Azijom i na budućnost zapadnog Balkana.

Ocjene koje su dane jučer i danas pokazuju blage, pozitivne pomake u ekonomskoj situaciji u Europskoj uniji, što je veoma značajno za BiH, iako se još ne može govoriti o potpunom izlasku iz krize ili potpuno stabilnim trendovima.

Također, opća je ocjena da se globalni centar ekonomije pomjera na istok gdje visoki rast bilježe zemlje poput Kine, Indije i drugih zemalja Dalekog istoka, dok Europa, zbog strukturalnih reformi i kompliciranosti u donošenju odluka, sve više zaostaje u globalnoj ekonomiji.