I dok se u Federaciji BiH još dogovora usvajanje zakona o podršci obitelji s djecom, koji bi trebao ujednačiti prava sve djece i rodilja na prostoru ovog entiteta, u Republici Srpskoj je zakon već odavno na snazi. Ipak, roditelji smatraju kako isti nije najsretnije rješenje. Najbolji primjer za to je obitelj Trkulja iz Banje Luke koja je ovih dana ostala bez dječjeg doplatka za trojke, piše Večernji list.
Prema Zakonu o dječjoj zaštiti, cenzus za ostvarivanje prava na dodatak za djecu u obiteljima s troje djece je 82,95 konvertibilnih maraka po članu, dok obitelj Trkulja iz Banje Luke ima 84 KM po članu, zbog čega im se, kako je navedeno u odluci Centra za socijalni rad Banja Luka, ne priznaje pravo na dječji dodatak.
Nezaposlena sam, muž radi za minimalac od 420 KM, a pravo na dječji dodatak su nam oduzeli jer nam je kućni proračun veći za 1,05 KM po članu od dopuštenoga po novom zakonu i nemamo više pravo na dodatak za trojke, požalila se Blaženka Trkulja, majka trojki, kojoj nije priznato pravo na dječji dodatak.
Naime, kako je Trkulja napisala i na društvenim mrežama, nakon tri izvantjelesne oplodnje, mnoštva umjetnih hormona i mukotrpne borbe da dobiju dijete, Željko i Blaženka su dobili trojke, a pravo na 210 KM dječjeg dodatka su izgubili zbog minimalca od 420 KM, koji ujedno predstavlja kompletan prihod za kućni proračun.
Rok za produljenje dječjeg dodatka je svake godine u rujnu, pa sam i ove godine predala papire za produljenje, da bih dobila odluku u kojoj piše da za svoje trojke više nemam prava, žali se Trkulja za Nezavisne novine. U Centru za socijalni rad Banja Luka su kazali da je Blaženka Trkulja 3. rujna 2018. godine izvršila redovitu obnovu zahtjeva za dodatak na djecu.
Nakon provedenog upravnog postupka i dostavljenih materijalnih dokaza, utvrđeno je da primanja po članu njezine obitelji iznose 84 KM te je, s obzirom na to da je cenzus 82,95 maraka, taj zahtjev negativno riješen, ističu iz Centra.
Istaknuli su da je Blaženka Trkulja bila korisnica prava na dječji dodatak u iznosu od 210 KM mjesečno za trojke u prvom porodu, zaključno s 30. rujna 2018. Naglasili su da suprug Blaženke Trkulje ima ista primanja kao i prilikom podnošenja zahtjeva u rujnu 2017. godine, ali izmjenom Zakona o dječjoj zaštiti, odnosno određivanjem osnovice za utvrđivanje cenzusa, riješeno je negativno jer primanja po članu obitelji prelaze zakonom utvrđeni cenzus.
Ako kod imenovane dođe do izmjene cenzusa, moguće je ponovno podnijeti zahtjev za dodatak na djecu, objašnjavaju iz Zavoda.
Irena Joldžić, ravnateljica banjolučkog Centra za socijalni rad, kazala je da zakon, nažalost, nije odgovorio realnim potrebama stanovništva. Iako krovni zakon na razini FBiH još nije usvojen, dio županija je donio vlastite zakone kojim se propisuje dječji doplatak.
Ipak riječ je o znatno nižem iznosu nego što je u RS-u. Naime, najveći dječji doplatak u Federaciji BiH isplaćuje se u Posavskoj županiji i iznosi 35 konvertibilnih maraka. Isplatu dječjeg doplatka uvele su u Sarajevska, Hercegbosanska, Hercegovačko-neretvanska županija… Iako je isplata doplatka naišla na odobravanje roditelja, žale se da je iznos nizak te da tek rijetki ispunjavaju socijalne uvijete za njegovu isplatu.
wpDiscuz