Published On: Pet, ruj 16th, 2016

BiH – nestabilna država u društvu Kosova, Gruzije, Ukrajine, Azerbajdžana…

Zbog najnovije političke krize, prouzročene odlukom vlasti Republike Srpske da raspišu referendum o proglašenju 9. siječnja kao Dana ovog bh. entiteta, a potom žestoke reakcije bošnjačkih dužnosnika na ovu inicijativu, BiH se nakon nekoliko godina ponovno našla na karti Međunarodne krizne skupine (ICG). Prostor BiH opet se spominje u kontekstu političke i sigurnosne destabilizacije regije.
Uz BiH, na strancima Međunarodne krizne skupine (ICG), od svih država Europe i središnje Azije, još se samo spominju Kosovo, Makedonija, Ukrajina, Gruzija, Armenija, Azerbajdžan…
Posljednje izvješće o političkom i sigurnosnom stanju u BiH ICG je dao prije više od dvije godine, javlja Vecernji.ba. Međutim, to izvješće ni u jednom svom poglavlju nije bilo temeljeno na nekoj dubljoj poetičkoj analizi, već na sigurnosnom riziku od mogućnosti izbijanja sukoba.
Tada su analitičari Međunarodne krizne skupine istaknuli kako BiH predstavlja mali rizik od mogućnosti izbijanja ratnog sukoba, ali nakon milijardu dolara uložene strane pomoći i velikog utjecaja međunarodne administracije, država ipak polako ide prema spirali raspada.
Ranija izvješća i preporuke ICG-a uglavnom su slijedili politiku jačanja središnje, državne vlasti i kritizirali srpska, pa i hrvatska nastojanja za jačom decentralizacijom BiH i njihovo inzistiranje na pravima konstitutivnih naroda u odnosu na građane. Stoga su ICG često srpski i hrvatski političari u BiH nazivali “zagovornikom bošnjačke unitarističke politike”, odnosno promotorom građanske države.
Sada, pak, iz ICG-a poručuju kako je BiH potrebna ozbiljna ustavna rekonstrukcija tako da novi aranžmani trebaju favorizirati federalistička, a ne centralistička rješenja. Znatan prostor daju i entitetu s hrvatskom većinom za koji smatraju da je dobro rješenje, a obrazloženje bošnjačkoga odbijanja toga rješenja im “zvuči prazno”.
Više od dvije godine Međunarodna krizna skupina (ICG) nije posvećivala neku veliku pozornost prilikama u BiH. Sporadično bi tek izvijestila o nekim političkim prepucavanjima na relaciji Sarajevo – Banja Luka i ništa više od toga.
Iako se BiH nalazi stalno na njihov karti, kao država iz koje prijete određeni sigurnosni rizici, uglavnom se nisu posljednjih godina o tome radile neke velike analitičke elaboracije.
I sada, kada se retorika između vlasti u Banjoj Luci i Sarajevu, zbog referenduma o obilježavanju Dana Republike Srpske, rasplamsala, ponovno je ova međunarodna organizacija prostor Bosne i Hercegovine stavila u fokus svog zanimanja.