Tijekom Hladnog rata, nebom iznad regije letjele su stotine borbenih aviona. Danas, sa znatno skromnijim vojnim proračunima, tek poneka država osmijeli se ulaganje u lovačku avijaciju.
Srbija se, nabavkom letjelica “mig 29” svrstala u sam vrh regionalnih snaga, uz Rumunjsku i Mađarsku. Evo kako, prema dostupnim podacima, izgleda pregled stanja vojnog zrakoplovstva u regiji uz moguću rezervu prema “stanju na spisku” i onome što stvarno može obavljati projektirane vojne zadatke:
Albanija
Albansko ratno zrakoplovstvo nema borbene zrakoplove, pošto su resursi serije prastarih “migova” odavno istekli, a siromašna država ni u jednom trenutku nije pokazala ambicije da nabavi novije. Ratna avijacija te države je, ipak, tijekom protekle godine bila u žiži interesa javnosti, pošto je ponudila na prodaju šest lovaca F-7A, kineskih kopija aviona “mig 21”, zatim deset “migova 17”, kao i još nekoliko rashodovanih zrakoplova i helikoptera. U naoružanju Albanskog ratnog zrakoplovstva trenutno se nalaze 24 helikoptera, od kojih je najviše lakih Bo-105, kao i jedan novi “Erbasov” EC-145. Drugi helikopter tog tipa uništen je u udesu na Skadarskom jezeru početkom godine.
Bugarska
Čekajući povoljan trenutak za odluku o nabavi novih lovaca, Bugarska je sredinom studenog potpisala ugovor o nabavi deset polovnih ruskih motora Klimov RD-33 kojima bi radni vijek sedam “migova 29” bio produžen. Vrijednost ovog ugovora je 51 milijun eura. Ti motori, kako navode bugarske Novinite , trebali su biti remontovani u Poljskoj za daljnjih šest milijuna eura, ali je poslije silnih komplikacija, taj posao propao. Bugarska posjeduje i 12 jurišnih “suhoja 25”, ali su od njih, prema lokalnim izvorima, za obavljanje operacija spremni svega dva ili tri. Vlada u Sofiji je, načelno, odobrila nabavu osam višenamjenskih borbenih zrakoplova do 2020. godine za 511 milijuna eura i još šest do 2023. godine, navode mediji u Bugarskoj. U konkurenciji je nekoliko letjelica, uključujući i rabljene F-16 koji su bili u sastavu portugalskog ratnog zrakoplovstva. U igri su i zrakoplovi F-16 koji su letjeli za američko ratno zrakoplovstvo, polovni talijanski “tajfuni”, kao i novi švedski “Gripen”. Helikopterska flota Bugarskog ratnog zrakoplovstva uključuje jedan jurišni Mi-24, četiri Mi-17, i šest američkih Bel-206 a očekuje se isporuka još dva ovakva helikoptera.
Rumunjska
Vlasti u Bukureštu su prve obavile sveobuhvatnu modernizaciju zrakoplovnih snaga, pa su od Portugala kupili 12 polovnih lovaca F-16A i F-16B. U Rumunjsku je do sada stiglo ukupno devet letjelica. Preostala tri aviona očekuju se narednih sedmica, navode rumunjski mediji. Istodobno, Rumunjska je u suradnji s Izraelcima modernizirala 48 lovaca “mig 21bis”, kako bi pokušala ih prodati zemljama čija ratna zrakoplovstva imaju niže standarde. Deset ovih letjelica, skoro odmah prodano je Etiopiji. Rumunjsko ratno zrakoplovstvo u sastavu ima i 19 školskih zrakoplova IAR 99, te ukupno 63 helikoptera, od kojih većinu čine “pume” koje se u Rumunjskoj proizvode po francuskoj licenci. Ozbiljna modernizacija očekuje i četiri transportna “herkulesa”.
Srbija
Nabavkom još šest “migova 29”, Srbija je stala rame uz rame s Mađarskom i Rumunjskom na listu najmoćnijih ratnih vazduhoplovstava u regiji. U naoružanju se već nalaze četiri starije letjelice ovog tipa, koje će, prema najavama, također proći kroz ozbiljnu modernizaciju. Osim 10 “migova 29”, srpsko ratno zrakoplovstvo raspolaže sa dvadesetak starijih zrakoplova tipa “mig 21” i 17 jurišnih “orlova”. Helikoptersku flotu čini osam letjelica Mi-8, tri Mi-17, uključujući i dva koje je Rusija isporučila sredinom godine. Naručena su još četiri helikoptera ovog tipa. Srbija raspolaže i sa 23 trenažna “super galeba”, kao i 14 aviona “lasta 95”.
Hrvatska
Kao i još nekoliko država, i Hrvatska je odlučila ozbiljnom modernizacijom “migova 21bis” “premostiti” vrijeme do konačne odluke o nabavi novih lovaca, pa je u Ukrajinu poslala svoje letjelice na remont. U toj državi kupila je još pet letjelica tog tipa. Sredinom 2015. godine, ti avioni su “prošli” tehnički pregled i bili spremni za borbene zadatke, kako je priopćilo hrvatsko ministarstvo obrane. Osam mjeseci kasnije, Hrvatsko ratno zrakoplovstvo ostalo je sa svega tri operativna aviona, dok je pet povučeno iz upotrebe, a zemlju je tresao ozbiljan politički i korupcijski skandal, pošto se ispostavilo da Zagreb u Ukrajini nije dobio ono što je platio. Hrvatski Jutarnji list je tada pisao da su “migovi” “sklepani” tako što su na bugarski trup zalijepljena krila zrakoplova iz Alžira, dok spremnici za gorivo potječu s aviona iz sastava bivšeg SSSR-a. Da stvar bude kompliciranija, Bugarska je prethodno dužnosnicima NATO predala dokumentaciju o uništavanju kompletne flote aviona “mig 21”. Hrvatska avijacija ima u sastavu i šest protupožarnih “kanadera”, 17 “Pilatusa” PC-9m, dok je nedavno stiglo 16 lakih izviđačkih helikoptera “Kajova Vori”. Ti helikopteri su poklon iz SAD, a remont je platila Hrvatska. Hrvatska još na raspolaganju ima helikoptere Mi-8 i Mi-17.
Bosna i Hercegovina
Poput Albanije, ni BiH nema namjeru da se naoružava borbenim avionima, ali je u planu nabavka 12 novih “eurokoptera” As-332 “super puma” vrijednih 300 milijuna eura. Kako pišu mediji u BiH, ti helikopteri trebalo bi da budu nabavljeni do 2025. godine. Zrakoplovstvo BiH na raspolaganju ima pet helikoptera Bell UH-1H, devet “gazela” i osam letjelica Mi-8
Crna Gora
I vlasti u Podgorici su, svojevremeno, odlučile konzerviraju ili rashoduju većinu letjelica koje su poslije osamostaljenja te države ostale na aerodromu Golubovci. Početkom godine, vlasti u Podgorici su odlučile prodaju te zrakoplove, nadajući se da na tržištu postoji interes za kupnju četiri “super galeba”, tri “utve-75”, kao i rezervnih dijelova, alata, motora i ostale opreme. Strateški, Crna Gora je prednost dala helikopterskim snagama u odnosu na avione. Suštinski, Crna Gora na raspolaganju ima 11 “gazela”, ali većinu očekuje ozbiljan remont. Slovenija Slovenija je još jedna država u regiji koja nema potrebu za ratnim zrakoplovstvom, pa na raspolaganju ima 11 školskih “Pilatusa” PC-9M, koji u slučaju potrebe mogu obavljati i borbene zadatke. Srž slovenskog zrakoplovstva čine helikopteri, i to po četiri “Džet rendžera” i “Cougara”, kao i osam višenamjenskih Bel-412. Zaštitu slovenskog zračnog prostora obavljaju Mađari sa svojim “Gripen”.
Mađarska
S ukupno 14 polovnih švedskih “Gripena”, mađarsko ratno zrakoplovstvo smatra se najopremljenijim u regiji. Te letjelice su u Mađarsku stigle 2006. godine i nose oznaku HU, au suštini predstavljaju mješavinu dvije podvarijaante te letjelice. Dvije od tih letjelica su trenažni dvosjedi, a Budimpešta ih je iznajmila na 20 godina, s tim da po isteku ugovora postaje vlasnik letjelica. Mađarska se sprema i za nabavu transportnih aviona, kako bi se rješila četiri “Antonova” AN-26. Poseban problem za Mađare predstavlja flota helikoptera, u čijem se operativnom sastavu nalaze svega dvije letjelice Mi-8t, koje je Budimpešti svojevremeno, poklonila Finska, četiri ispravna Mi-17, te dva jurišna Mi-24P. Prema različitim izvorima, Mađari su o nabavi novih helikoptera pregovarali i sa Rusima i sa Amerikancima, ali su oba plana, iz različitih razloga, propala. Budimpešta je voljna na nove helikoptere potroši oko 490 milijuna dolara. Kako bi nekako “premostili” ovaj problem, Mađari su sredinom godine sa Rusima dogovorili remont pet helikoptera Mi-17. (RTS)
wpDiscuz