Danas točno u 10 sati simultano u pet zemalja (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija i Srbija) predstavljen je Indeks klijentelizma u medijima (MCI), kojim je po prvi puta ostvareno međudržavno poređenje i nacionalno izvještavanje o stanju klijentelizma i politizacije u medijima, a na temelju empirijskih podataka.
Najbolje pozicionirana država u mjerenju je Srbija, koja u kategorijama razvijenosti regulatornog i institucionalnog okvira, zapreka klijentelističkim praksama, te solidne dostupnosti i kvalitete podataka koji se bavi pitanjem medija, ostvaruje značajne prednosti u odnosu na druge zemlje u ovom mjerenju.
Hrvatska i Crna Gora dijele drugo mjesto, Rumunjska se nalazi na sredini ljestvice, a u oba mjerenja Makedonija i Bosna i Hercegovina ostvaruju negativne rezultate, što govori o potrebi za hitnim otvaranjem procesa rasprave o medijskim politikama u ove dvije države. S obzirom na nalaze, možemo reći da je situacija u svim promatranim zemljama loša, te da izgradnja ozbiljnih zapreka klijentelističkim praksama ili nije započela ili je na samom početku, priopćeno je iz udruge BH novinari
Milkica Milojević, predsjednica udruge BH novinari, istaknula je da se BiH može pohvaliti donesenim zakonima u oblasti medija ali se oni ne primjenjuju.
„To je posljedica prepisivanja zakona. Ne možemo govoriti o kvalitetnoj medijskoj regulativi jer se zakoni primjenjuju selektivno, kako političkim elitama odgovora. BiH je na dnu ljestvice ovog istraživanja i to me ne iznenađuje jer je ovo zemlja netransparentnosti u svakom pogledu“, kazala je Milojević.
Lejla Turčilo, profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, također, nije iznenađena ovim podacima.
„Najbitnija stvar je netransparentnost koja je dio klijentelističkih odnosa. U BiH političke stranke imaju velik uticaj na medije i osnivaju svoje medije ali trebalo bi da postoji transparentnost vlasništva u medijima i da se zna tko stoji iza kojeg medija. Ovakva komparativna analiza je bitna jer pokazuje koliki je problem u BiH i ističe netransparentnost kao temu o kojoj treba više govoriti“, kazala je Turčilo.
Rizici za sve zemlje evidentirani kroz istraživanja su:
Hrvatska i Crna Gora dijele drugo mjesto, Rumunjska se nalazi na sredini ljestvice, a u oba mjerenja Makedonija i Bosna i Hercegovina ostvaruju negativne rezultate, što govori o potrebi za hitnim otvaranjem procesa rasprave o medijskim politikama u ove dvije države. S obzirom na nalaze, možemo reći da je situacija u svim promatranim zemljama loša, te da izgradnja ozbiljnih zapreka klijentelističkim praksama ili nije započela ili je na samom početku, priopćeno je iz udruge BH novinari
Milkica Milojević, predsjednica udruge BH novinari, istaknula je da se BiH može pohvaliti donesenim zakonima u oblasti medija ali se oni ne primjenjuju.
„To je posljedica prepisivanja zakona. Ne možemo govoriti o kvalitetnoj medijskoj regulativi jer se zakoni primjenjuju selektivno, kako političkim elitama odgovora. BiH je na dnu ljestvice ovog istraživanja i to me ne iznenađuje jer je ovo zemlja netransparentnosti u svakom pogledu“, kazala je Milojević.
Lejla Turčilo, profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, također, nije iznenađena ovim podacima.
„Najbitnija stvar je netransparentnost koja je dio klijentelističkih odnosa. U BiH političke stranke imaju velik uticaj na medije i osnivaju svoje medije ali trebalo bi da postoji transparentnost vlasništva u medijima i da se zna tko stoji iza kojeg medija. Ovakva komparativna analiza je bitna jer pokazuje koliki je problem u BiH i ističe netransparentnost kao temu o kojoj treba više govoriti“, kazala je Turčilo.
Rizici za sve zemlje evidentirani kroz istraživanja su:
- Visoki rizik izloženosti članova radnih skupina uključenih u izradu medijskih politika (institucionalnog i regulatornog okvira) neopravdanom utjecaju (klijentelističkoj praksi) bez stvarnih regulatornih zapreka
- Nema stvarnih barijera usvajanju „klijentelističkih“ zakona
- Financijski odnosi, odnosno tijekovi novca između javnog sektora i medija (uključujuući oglašavanje i komercijalne ugovore) ne evidentiraju se na zadovoljavajući način.
- Ne postoje stvarne barijere klijentelizmu pri dodjeli bespovratnih sredstava medijima.
- Nema jedinstvene obvezne evidencije različitih oblika rada u medijima što dovodi do visoke izloženosti (ovisnosti) novinarske struke spram vlasnika i poslodavaca.
- Nema jedinstvene statistike građanskih parnica i kaznenih postupaka protiv novinara i izdavača u područjima klevete, uvrede i javnog sramoćenja