Subota, 13 travnja, 2024

BiH je nedovršena priča za balkansku utrku Rusije i NATO-a

Must Read

Ako ne žele Rusiju na zapadnom Balkanu, EU i NATO moraju podržati korjenite reforme u BiH, objavio je Deutsche Welle tvrdnje analitičara. U suprotnom, nasvodi se u tekstu ‘Ukrajinski scenarij na Zapadnom Balkanu?’, moguće je jačanje ruskog ekonomskog i vojnog utjecaja u regiji.

Kriza u Ukrajini i novi odnosi između NATO-a i Rusije mogli bi uticati i na društveno-političke, posebno sigurnosne prilike u BiH, navode analitičari koji ocjenjuju da bi NATO uskoro mogao uvidjeti da praznine, koje je u ekspanziji ka istoku ostavio iza sebe, mogu biti veoma problematične.

Rusija i neovisnost Srpske

Profesor obrane i sigurnosti Nedžad Ahatović kaže kako bi svaka neuralgična točka na Balkanu, koja nije dovršena u teritorijalnoj strukturi NATO-a, vrlo brzo mogla prerasti u krizno žarište.

”To bi, zbog strateškog razvlačenja ukupnih vojnih efektiva Alijanse, u perspektivi, moglo biti vrlo opasno. Praznine koje je NATO ostavio iza sebe mogla bi popuniti Rusija. Obrisi ruskog ekonomskog prisustva u Jugoistočnoj Europi, posebno u Srbiji, a preko Republike Srpske i u BiH, već su uočljivi, a ruski predsjednik Vladimir Putin ne krije da ima interese u ovoj regiji”, kaže Ahatović za Deutsche Welle te podsjeća na stavove srpskih lidera u Srbiji i RS-u prema kojima je Rusija dobrodošla na ovim prostorima.

”Politika srpskih lidera u BiH i Srbiji jasna je još od devedesetih godina i ona ima svoj kontinuitet. Ta je politika zacrtana u ‘Načertaniju’ (program srpske nacionalne politike Ilije Garašanina iz 1844. godine, op.pr.). Bojim se da bi, nakon posljednjih događaja u Ukrajini i zaoštravanja odnosa između NATO-a i Rusije, Ruska Federacija, ne samo diplomatski, bila spremna podržati odvajanje RS-a iz BiH”, kaže Ahatović i dodaje kako bi takav scenarij bio porazan za Europsku uniju i NATO.

To bi, smatra on, bila najveća prijetnja miru i stabilnosti Zapadnog Balkana, a uvjeren je da je redefinicija geostrateškog položaja NATO-a u Jugoistočnoj Europi ”prijeko potrebna”.

Ubrzani ulazak BiH u NATO

”Ukoliko se to ne dogodi, treba očekivati jačanje ruskog utjecaja u ovom dijelu svijeta. Zato mislim da bi strateški interes Zapada na jugoistoku Europe trebao biti ubrzani ulazak BiH u NATO. To bi podrazumijevalo i brze, korjenite reforme unutar BiH koje bi, po principu obrambenih reformi iz 2004. godine, snažno podržao i Zapad”, ističe Ahatović za Deutsche Welle.

Vojno-politički analitičar Đuro Kozar, međutim, nije uvjeren da bi NATO zbog ukrajinske krize mogao ubrzati svoje širenje na Balkanu, jer uvjete za prijem ispunjava samo Crna Gora.

”Kako onda na ovim prostorima realizirati koncept pametne obrane NATO-a u borbi protiv vojnih i terorističkih izazova kad je Srbija vojno neutralna, a BiH na pola puta? Doduše, BiH daje doprinos partnerstvu s Alijansom, ali nije ispunila uvjet da perspektivnu vojnu i državnu imovinu uknjiži kao imovinu BiH. I tko zna kad će, kada vlast u RS to odbija, a nitko je zbog toga ne sankcionira”, kaže Kozar i dodaje da do tada Rusi sve više kapitaliziraju podršku koji imaju u RS, a na ruku im ide i odbijanje Beograda da sudjeluje u sankcijama protiv Moskve.

”Budući da predsjednik RS Milorad Dodik uspješno opstruira državnu politiku BiH, NATO ima veliki problem na Balkanu koji mora riješiti. Mislim da će to biti teško, možda i nemoguće, bez aktivnije uloge Amerikanaca u BiH. Puno se vremena izgubilo u toleriranju destrukcija u BiH i sad to dolazi na naplatu. Držim da će borba za bolju geostratešku poziciju na Balkanu određenih političkih i vojnih struja biti sve intenzivnija”, kaže Kozar za Deutsche Welle.

Ozbiljni izazovi pred Balkanom

Da je zapadni Balkan pred ”ozbiljnim izazovima” uviđaju i političari u RS. „Predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić upozorio je da bi se RS, odnosno BiH i Srbija mogle naći pred veoma ozbiljnim političkim i ekonomskim izazovima, budući da se pred njih postavlja pitanje koju stranu izabrati kada je riječ o ukrajinskoj krizi”, pišu banjalučke Nezavisne novine, prenoseći stavove predsjednika Skupštine RS Igora Radojičića.

”Zapadne zemlje na Balkan sada gledaju drugačije zbog krize i sudara velikih interesa, odnosno kao na netko potencijalno novo žarište na kome bi se ponovo sukobili interesi. U tom kontekstu treba promatrati inicijative, kao što je konferencija u Berlinu, gdje se javlja novi angažman zemalja Zapada kako bi se na Balkanu pojačao utjecaj, odnosno neki plan aktivnosti EU i Zapada, a u kontekstu prevencije utjecaja s druge strane”, rekao je Radojičić.

Deutsche Welle podsjeća kako je u fokusu NATO-a trenutno kriza u Ukrajini. Na upravo završenom samitu u velškom gradu Newportu, ruska intervencija u Ukrajini nazvana je „agresijom“, a aktualni odnosi Zapada i Rusije u pojedinim su medijima opisani kao ”novi početak hladnog rata”.

U BiH, moćne zapadne trupe, danas trupe EUFOR-a, s početnih 60.000 svedene su na simboličan broj, dok se uloga NATO štaba u Sarajevu, nakon obrambenih reformi, sada svodi tek na poruku da ”NATO ima trajnu posvećenost BiH”, navodi Deutsche Welle.

- Advertisement -

14656 COMMENTS

Subscribe
Notify of
guest

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

14.7K Komentari
Oldest
Newest Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Последний

GENERAL LJUBO ĆESIĆ ROJS Kako je pomogao 10.050 obitelji pripadnika HV i HVO kad su svi od nas digli ruke. Jedini pomogao obitelji generala...

General Ljubo Ćesić Rojs ima ogromne zasluge koje je stekao u ratu i u poraću. Svima nam je poznata...
- Advertisement -

Ex eodem spatio

- Advertisement -