Marshallov plan, službeno nazvan Plan europske obnove, je bio službeni plan SAD-a o obnovi poslijeratne Europe i suzbijanju utjecaja komunizma nakon Drugog svjetskog rata. Zadatak o izradi plana dobio je George Marshall i njegovi kolege iz Državnog tajništva, a ponajviše su uz Marshalla doprinijeli William L. Clayton i George F. Kennan. Zašto je SAD nakon rata 90-ih preokrenuo lopticu, te novce za obnovu društva dao komunistima poslijeratne Jugoslavije, onima koji su 90-ih i uveli narode u rat nije jasno.Možda je bolje postaviti pitanje, kako je moguće da su jugoslavenski komunisti nasanjkali moćnu američku diplomaciju? Ili je o svemu odlučivao čika Soroš, čija se ideja globalizma podudarila s komunističkim nadnacionalnim šovinizmom?
Njemačka je, kako saznaju “Večernje novosti”, pripremila poseban program za Zapadni Balkan, koji bi bio kompenzacija za dugo čekanje na ulazak u Europsku uniju. Pozivajući se na diplomatske izvore, “Novosti” navode da je Berlin spremio “mini Marshallov plan” za Balkan koji bi u narednih nekoliko godina trebalo podignuti ekonomije regije i taj prijedlog će se uskoro naći na stolu Europskog vijeća u Briselu, koji bi ga trebalo odobriti i odrediti poseban fond za balkanske države.
Spomenuti plan nazvan je “Berlin plus”, a novac za njegovu realizaciju trebali bi između ostalih, osigurati Europska ekonomska zona (EEA) koju čine sve zemlje članice EU, Island, Lihtenštajn i Norveška, kao i Europska asocijacija za slobodnu trgovinu (EFTA), kojoj uz navedene države, pripada i Švicarska.
Iznosi još nisu poznati, jer bi se tek trebale organizirati donatorske akcije, ali bi, zbog obujma projekata, svakako trebale biti značajne. Ideja je da se od regije u kratkom roku od nekoliko godina stvori atraktivan ekonomski prostor.
Fondovi bi, između ostalog, mogli se koristiti i za osnivanje novih firmi. Kako pišu “Novosti” jedan od ciljeva je i da se zapadni Balkan premreži infrastrukturnim vezama kao što su autoputevi koji bi spojili Srbiju sa Bosnom i Hercegovinom ili Beograd s Tiranom, preko Prištine. Europska unija bi na ovaj način dobila obučene radnike i tehnološki pripremljenu regiju, a cilj je i da se povećanjem standarda zapadni Balkan više približi europskim partnerima.
Namjera je da se tako “preskoči” neizvjestan period od sljedećhih nekoliko godina u kome EU, pritisnuta mnogobrojnim krizama, ne namjerava se dalje širiti.
Jak razlog za aktiviranje “Berlina plus” je i smanjenje tenzija u regiji. Za Njemačku zapadni Balkan ima veliki sigurnosni značaj, navodi se u tekstu.
Prilika da se nešto konkretnije uradi po pitanju “Berlina plus” bit će već sredinom sljedećeg mjeseca, kada se u Trstu održava redovni godišnji samit o zapadnom Balkanu, pišu “Novosti.”