Na političko rukovodstvo Bosne i Hercegovine ljut je cijeli narod, piše BBC u tekstu ‘Bosna u oprečnim etničkim politikama i frustracijama’.
Tekst Guyja De Launeyja počinje pitanjem kako je to uopće živjeti u državi koja je sastavljena od dva etnička entiteta i kojom upravlja 14 premijera i tri predsjednika.
BBC navodi kako BiH trenutno prolazi kroz nove izazove, a kulminacija, inače kontinuirane krize, jeste zahtjev predsjednika RS-a Milorada Dodika za referendum o pravosuđu BiH, ponovno aktualiziranje pitanja odcjepljenja ovog entiteta kao i napad na premijera Srbije Aleksandra Vučića tijekom godišnjice genocida u Srebrenici.
Dodik, navodi se u tekstu, vodi politiku odcjepljenja Srpske od BiH 2018. godine. U međuvremenu hrvatski nacionalisti uzrujani su jer dijeli drugi entitet, Federaciju BiH, s Bošnjacima. Dodik pak daje podršku ideji trećeg entiteta što bi Republiku Srpsku pretvorilo u najveći entitet u BiH.
U tekstu se dalje navodi kako bijes građana od prosvjeda 7. veljače prošle godine još uvijek nije ishlapio, a razlog je što političke elite ništa nisu učinile kako bi popravile stanje u kojem njihov narod živi. De Launey u tekstu navodi kako se nakon prosvjeda očekivalo da će na političku scenu doći nova lica, međutim ostali su skoro pa isti političari na vlasti, a razlog tome jeste njihova nacionalistička retorika i strah građana da ukoliko glasuju za „pogrešnu opciju“ ne ostanu bez posla.
Politički analitičar Kurt Bassuener, koji je sugovornik britanskog novinara, ističe kako je korijen skoro svih problema Daytonski sporazum te kako odgovornost za njegovu izmjenu trebaju preuzeti međunarodni faktori, koji su ga i postavili.
Redatelj Haris Pašović De Launeyju je pak rekao kako je trenutni politički sustav postao preudoban za vladajuće oligarhe, te postavio pitanje zbog čega bi ga oni onda mijenjali.
Na kraju se ističe kako nada za rješenje krize ipak postoji, a BBC ih vidi u novoj britansko-njemačkoj inicijativi koja daje ogromne šanse da BiH krene naprijed. Također, ističe se i zalaganje šefa Delegacije EU u BiH Lars Gunnar Wigemarka, koji je skoro izjavio kako je došlo vrijeme da se Dayton mijenja.
BBC navodi kako BiH trenutno prolazi kroz nove izazove, a kulminacija, inače kontinuirane krize, jeste zahtjev predsjednika RS-a Milorada Dodika za referendum o pravosuđu BiH, ponovno aktualiziranje pitanja odcjepljenja ovog entiteta kao i napad na premijera Srbije Aleksandra Vučića tijekom godišnjice genocida u Srebrenici.
Dodik, navodi se u tekstu, vodi politiku odcjepljenja Srpske od BiH 2018. godine. U međuvremenu hrvatski nacionalisti uzrujani su jer dijeli drugi entitet, Federaciju BiH, s Bošnjacima. Dodik pak daje podršku ideji trećeg entiteta što bi Republiku Srpsku pretvorilo u najveći entitet u BiH.
U tekstu se dalje navodi kako bijes građana od prosvjeda 7. veljače prošle godine još uvijek nije ishlapio, a razlog je što političke elite ništa nisu učinile kako bi popravile stanje u kojem njihov narod živi. De Launey u tekstu navodi kako se nakon prosvjeda očekivalo da će na političku scenu doći nova lica, međutim ostali su skoro pa isti političari na vlasti, a razlog tome jeste njihova nacionalistička retorika i strah građana da ukoliko glasuju za „pogrešnu opciju“ ne ostanu bez posla.
Politički analitičar Kurt Bassuener, koji je sugovornik britanskog novinara, ističe kako je korijen skoro svih problema Daytonski sporazum te kako odgovornost za njegovu izmjenu trebaju preuzeti međunarodni faktori, koji su ga i postavili.
Redatelj Haris Pašović De Launeyju je pak rekao kako je trenutni politički sustav postao preudoban za vladajuće oligarhe, te postavio pitanje zbog čega bi ga oni onda mijenjali.
Na kraju se ističe kako nada za rješenje krize ipak postoji, a BBC ih vidi u novoj britansko-njemačkoj inicijativi koja daje ogromne šanse da BiH krene naprijed. Također, ističe se i zalaganje šefa Delegacije EU u BiH Lars Gunnar Wigemarka, koji je skoro izjavio kako je došlo vrijeme da se Dayton mijenja.