Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović uputio je pismo predsjedniku Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine Draganu Čoviću koje se odnosi na implementaciju Političkog sporazuma o principima izmjena izbornog zakonodavstva Bosne i Hercegovine, potpisanog u Mostaru 17. lipnja 2020. godine.
Pismo nije uputio na adrese SAD-a i EU u BIH koji su svjedoci njegovom potpisanog jamstva na izmjernu izbornog zakona.
Izetbegović je u pismu ocijenio da je pregovarački format koji obuhvaća samo predstavnike SDA i HDZ-a BiH iscrpio svoje mogućnosti, te da je SDA spremna nastaviti pregovore, ali isključivo u formatu koji bi okupio predstavnike svih parlamentarnih stranaka, te domaće i strane pravne eksperte u savjetodavnom kapacitetu.
On također podsjeća da je u Parlamentarnoj skupštini BiH već formirana Interresorna radna grupa za izmjene Izbornog zakona i da bi se pregovorima na najvišem političkom nivou, kojim bi se definirala ključna politička rješenja, trebao poduprijeti rad Interresorne radne skupine.
Izmjena izbornog zakonodavstva, koja podrazumijeva i izmjene Ustava BiH, o čemu smo se usuglasili, pitanje je od vitalnog interesa za svakog građanina BiH. Stoga smatram da kompletan proces mora biti vođen na transparentan način, svaki prijedlog pažljivo analiziran, a svako rješenje usuglašeno s predstavnicima svih parlamentarnih stranaka, uz pomoć predstavnika SIP-a, pravnih eksperata i nevladinog sektora – navodi se u Izetbegovićevom pismu.
Potrebu širenja formata Izetbegović je obrazložio i nužnošću postojanja dvotrećinske podrške u Parlamentarnoj skupštini BiH za bilo koje rješenje koje se odnosi na izmjene Ustava BiH. Također upozorava da je, uz ekspertnu, savjetodavnu i promatračku ulogu, neophodna i snažna politička medijacija Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije (EU). Bez ove medijacije, upozorava predsjednik SDA, pregovori će se neminovno pretvoriti u tribinu za predizbornu kampanju stranaka.
Kao što sam isticao i ranije, kroz implementaciju svih presuda Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH potrebno je sačuvati i unaprijediti osjetljivi balans građanskog i etničkog na kojem je baziran Ustav BiH. Rješenje mora biti takvo da se svim građanima, u svakom dijelu BiH, omogući pasivno i aktivno glasačko pravo, odnosno da se otkloni svaka vrsta diskriminacije. To je europski standard na kojem snažno i uporno inzistira EU, zahtijevajući implementaciju presuda Europskog suda za ljudska prava, uz upozorenje da je neprihvatljivo bilo koje rješenje koje dodatno produbljuje etničke podjele u zemlji – navodi se u pismu.
Izetbegović ističe da tvrdnja HDZ-a o izbornoj diskriminaciji birača hrvatske nacionalnosti mora biti razmotrena u istom paketu s tvrdnjom SDA da postoji očigledna diskriminacija nad višestruko brojnijom grupom parlamentaraca biranih uglavnom od birača probosanske i ljevičarske orijentacije.
Podsjeća da Dom naroda FBiH ima nadležnost da odlučuje o svim pitanjima, a ne samo o vitalnom nacionalnom interesu, te da se time Dom naroda stavlja u jaču poziciju u odnosu na Zastupnički dom, čiji se zastupnici biraju direktno i koji predstavlja neposrednu volju birača.
Ovdje je jasan Izetbegovićev udar na ustavne kategorije. Ovaj zahtjev je ravan zahtjevu da se ukine RS ili se RS-u promijeni ime jer je Dom naroda Federacije te njegova nadležnost također ustavna kategorija. Dom naroda predstavlja izravnu volju konstitutivnih naroda. Izetbegović međutim ne predlaže ukidanje Federalnih domova naroda tako da se Federacija okrupni s 10 na dvije federalne jedinice, čime bi se obesmislila potreba za Domovima naroda. Korektni prijedlozi ga ne zanimaju. Želja da se bude kao Srbin, kod Izetbegovića je jako izražena.
U prilog dopisu je Izetbegović dostavio i osvrt SDA na HDZ-ov prijedlog izmjena Ustava i Izbornog zakona BiH, s detaljnim obrazloženjem zbog čega su dijelovi tog prijedloga neprihvatljivi, te SDA-ov prijedlog za implementaciju Političkog sporazuma iz Mostara.
Prema tom prijedlogu, presude Europskog suda za ljudska prava, poput one u predmetu „Sejdić-Finci“, riješile bi se brisanjem etničkih prefiksa za članove Predsjedništva BiH, tako da se iz Federacije BiH biraju dva, a iz entiteta RS jedan član Predsjedništva BiH, a predviđene su mogućnosti indirektnog ili direktnog izbora.
Kada je u pitanju Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, predviđena je mogućnost izbora pripadnicima sva tri konstitutivna naroda, bez obzira u kojem entitetu imaju prebivalište, te mogućnost izbora pripadnika Ostalih.
Broj delegata u klubovima naroda bi se s postojećih pet povećao na šest, a bio bi formiran još jedan klub s tri delegata, u kojem bi bili birani pripadnici Ostalih. Iz Federacije bi se biralo pet Bošnjaka, pet Hrvata, dva Srbina i dva delegata iz reda Ostalih, dok bi se iz entiteta RS biralo četiri Srbina, te po jedan Bošnjak, Hrvat i jedan iz reda Ostalih.
Ključni zahvat bi se odnosio na nadležnosti Doma naroda, prema kojem bi te nadležnosti bile reducirane isključivo na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, u skladu s katalogom vitalnih nacionalnih interesa koji bi bio utvrđen Ustavom BiH. Ukoliko bi se ovlasti Doma naroda reducirale, uvođenje kluba Ostalih ne bi bilo nužno.
Reduciranje ovlasti predviđeno je i za Dom naroda Parlamenta FBiH, a taj Dom bi odlučivao po pitanjima iz kataloga vitalnih nacionalnih interesa utvrđenog Ustavom FBiH. Time bi se riješilo i pitanje postojeće asimetrije između nadležnosti Doma naroda FBiH i Vijeća naroda RS-a.
Pri izboru predsjednika i potpredsjednika Federacije bi mogućnost kandidiranja i izbora bila otvorena i za delegate iz Kluba Ostalih.
U okviru cjelokupnog rješenja bi se, u skladu s prijedlogom, trebale provesti i relevantne preporuke OSCE-a, ODIHR-a i Venecijanske komisije, koje se, pored eliminiranja bilo kakvog oblika diskriminacije, odnose i na jačanje integriteta izbornog procesa./HMS/
wpDiscuz
