Nedjelja, 13 listopada, 2024

Banjaluka – Split: Nastavak ideje o mreži autocesta

Vrlo

BANJALUKA – Kineska korporacija “Sinohidro” dostavit do kraja srpnja studiju izvodljivosti i idejno rješenje za izgradnju dionice budućeg autoputa Banjaluka – Split.

Izgradnja dionice od Banjaluke do granice sa FBiH predstavlja nastavak ideje o mreži autocesta u RS, što potvrđuju i posljednje aktivnosti oko ovog projekta.

Naime, kineska delegacija boravila je u utorak u Banjaluci i na tom sastanku s predstavnicima resornog ministarstva i JP “Autoputevi RS”, na kojem je usuglašeno da ova dokumentacija stigne već idućeg mjeseca.

Prema dosadašnjim planovima, trasa dionice budućeg autoputa trebalo bi da ide od mjesta Glamočani, kod Banjaluke, preko Kola i platoa Manjače, te dalje zapadno od Mrkonjić Grada do mjesta Baraći i dalje prema granici sa FBiH. Tako je i predviđeno Prostornim planom RS, uz varijantu da se dionica ovog autoputa od mjesta Baraći, kod Mrkonjić Grada, usmjeri ili prema Glamoču ili prema Kupresu. Dalje, ovaj autoput bi išao kroz FBiH, koja bi bila nadležna za određivanje trase i izgradnju te dionice, a zatim i kroz Hrvatsku do Splita, koja će također odlučivati ​​o svom dijelu.

Inače, mnogi su mišljenja da će to biti izvanredan građevinski izazov, jer je dosta kompleksan projekt, prije svega zbog vrlo zahtjevnog terena preko kojeg je predviđena njegova izgradnja. Sama trasa bi u dužini od oko 100 kilometara prolazila kroz RS, a zatim oko 30 km kroz FBiH, te ostalo kroz Hrvatsku.

 Kineske banke zainteresirane da financiraju ovaj projekt

Dušan Topić, direktor JP “Autoputevi RS”, rekao je da je ova trasa ucrtana u Prostornom planu RS, ali da bi se eventualnim daljnjim dogovorima vršile i određene korekcije na samoj trasi.Prema njegovim riječima, ta trasa, koja je ucrtana u Prostornom planu, ostala je kao osnova za razgovore, ali od prijedloga kineske korporacije i njihovog zajedničkog rada na drugim studijama ovisi da li će se i kako ići u optimizaciju te trase.

Naime, nakon sastanka s kineskom delegacijom, koju je predstavljao Vu Veitao, istaknuto je da će nakon dostavljanja studije izvodljivosti i idejnog rješenja biti stvoreni uvjeti za pregovore s kineskim bankama koje su izrazile zainteresiranost financirati ovaj projekt. Koliko će koštati ovaj projekt, zasad nema informacija.

Inače, mnogi su mišljenja da ovaj projekt ima perspektivu, pa se tako spominju varijante da je hrvatska središnja Dalmacija zainteresirana za to da se njihove luke povežu sa zemljama centralne Europe, a upravo bi ovaj autoput mogao biti korišten i kao alternativa autocesti Zagreb – Split, jer je vrlo opterećen tijekom turističke sezone. Sa druge strane, ekonomski analitičari navode važnost ovakvih infrastrukturnih projekata za svaku državu, ali napominju da je tu najvažnije pitanje financiranja i ekonomske održivosti takvih puteva. Tako, Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT, smatra da gradnja autocesta privlači investitore i povećava našu konkurentnost, ali da treba obratiti pozornost na situaciju u Hrvatskoj, gdje su neke dionice autocesta neisplative.

Projekti

RS je u posljednjih nekoliko godina započela realizaciju ideje o mreži autocesta, pa je tako do sada završena izgradnja autoceste od Banjaluke do Gradiške u dužini od 32 kilometra, au čitav taj projekt je uloženo oko 320 milijuna KM. Na autocesti se nalazi 10 nadvožnjaka, pet mostova, te po dva odmarališta, petlje, podvožnjaka i tunela, te jedan od najsuvremenijih objekata mahovljanska petlja.Pored toga, započeta je i izgradnja autoceste Banjaluka – Doboj, i to dionice od Doboja do Prnjavora, u dužini od 36 kilometara, u što će biti uloženo oko 180 milijuna eura. Na ukupnoj dionici planirana su 64 objekta, uglavnom nadvožnjaci, podvožnjaci, dva duža mosta i jedan tunel u dužini 180 metara.

- Advertisement -

14656 KOMENTARI

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Последняя новост

Broj poginulih u poplavama u BiH porastao na 25, opasnost prijeti hidroelektranama

Broj poginulih u poplavama i odronima stijena u Bosni i Hercegovini porastao je na 25, nakon što su pronađena...
- Advertisement -
- Advertisement -

More Articles Like This

- Advertisement -