Dogovor je da se do sljedeće godine to (izmjene izbornog zakonodavstva) mora dogoditi, ali ne samo Izborni zakon već i drugi europski zakoni. Dogovor je to kojeg je kao obvezu Bakir Izetbegović potpisao pred ne bilo koja dva svjedoka nego upravo pred predstavnicima SAD-a i EU u BIH.
Nadamo se kako ćemo do kraja lipnja imati sporazum – rekao je nedavno predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović. Danas je i službeno prošla godina dana otkako je u Mostaru s čelnikom vodeće bošnjačke stranke Stranke demokratske akcije (SDA) Bakirom Izetbegovićem potpisao dva politička sporazuma, od kojih je tek jedan djelomično proveden jer su održani lokalni izbori u gradu na Neretvi, dok je drugi još uvijek nerealiziran, piše Večernji list BiH.
U Mostaru su održani izbori, no još uvijek nije izmijenjen Statut, kako su se dogovorili SDA i HDZ, što je također vjerojatno dio taktiziranja budući da je drugi sporazum, iako se o njegovoj provedbi intenzivno razgovara, ostao posve mrtvo slovo na papiru.
Zagreb jedinstven
A taj dokument tiče se izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine po presudama Suda za ljudska prava u Strasbourgu, ali i Ustavnoga suda BiH. O mogućnosti realizacije ovoga sporazuma jučer su ponovno razgovarali čelnici HDZ-a BiH i SDA Čović i Izetbegović kako bi se postiglo rješenje prihvatljivo za obje strane. No, ako se i postigne takav dogovor, zahtijevat će potvrdu u obama domovima Parlamenta Bosne i Hercegovine gdje su snažno polarizirani odnosi vlasti i oporbe, a počesto se pak i ne zna tko iz većine podržava prijedloge stranaka koje čine aktualni saziv Vijeća ministara. A oko izmjena Izbornog zakona BiH ne vode se samo razgovori unutar BiH nego su i predmet rasprava na međunarodnim događajima. Doznaje se kako će se razgovor između dvojice vodećih političkih predstavnika Hrvata i Bošnjaka, Čovića i Izetbegovića, također nastaviti u novome formatu i na višoj razini najvažnijih zapadnih administracija današnjice. Oko Izbornoga zakona, koji treba odrediti i smjer razvoja države, napose njezina političkog sustava, vode se i međunarodni diplomatski ratovi.
A ključni se prijepori vode oko toga treba li poništiti Daytonski sporazum koji je napravljen u režiji Sjedinjenih Američkih Država i kojim je okončan rat među trima zaraćenim zajednicama, za što se zauzima njemačko ministarstvo, te oko posve suprotnih očekivanja koje je vrlo jasno istaknuo službeni Zagreb. Čak i u trenutku kada se u javnosti stječe dojam o teško posvađanima predsjedniku Zoranu Milanoviću, premijeru Andreju Plenkoviću i ministru vanjskih i europskih poslova Gordanu Grliću Radmanu, njihovi istupi savršeno su usklađeni. Jedina je razlika s kojom energijom i s kakvim se pristupom pokušava ukazati na identičan problem, a to je položaj Hrvata u BiH koje bošnjačka politika pokušava pretvoriti u manjinu i zajamčiti dominaciju većinskih Bošnjaka. A to je posve suprotno tekstu i duhu Daytonskog mirovnog sporazuma, a ponajprije američkoj investiciji u mir i stabilnost u ovome dijelu svijeta, koji bi pojedini diplomatski pustolovi bili spremni žrtvovati za ostvarenje utopističkog sna o jednoj naciji – državi. To je posve suprotno presudama Ustavnoga suda BiH u kojima se jasno ističe, a čime se poziva na ranije presude, a ponajprije na Ustav BiH, kako je konstitutivnost naroda natkrovljujuće načelo Ustava, a legitimno političko predstavljanje alat za njegovu provedbu.
Negiranje Daytona
Negiranjem odluka Ustavnoga suda, pa i samoga Daytonskog mirovnog sporazuma, izravno se radi protiv mira i stabilnosti Bosne i Hercegovine. S druge pak strane, čak i na politikantske formulacije Suda za ljudska prava u predmetu “Zornić”, prava manjina mogu se ispuniti ne tako kompliciranim zahvatima koji bi im omogućili da se kandidiraju i budu birani u najviše institucije BiH kao što su Predsjedništvo ili državni Dom naroda. Zajedno s time moguće je posebnim izbornim jedinicama riješiti i hrvatsko pitanje kroz biranje članova državnog vrha i Doma naroda Federacije BiH, piše Večernji list BiH.
Bild.ba