Armenija i Azerbajdžan nisu uspjeli razmijeniti tijela vojnika ubijenih u sukobima oko Nagorno-Karabaha zbog kršenja primirja za koje se dvije strane međusobno optužuju.
Dvije zemlje pristale su na prekid vatre od subote u podne kako bi razmijenile zarobljenike i poginule vojnike, ali se međusobno optužuju za kršenje primirja, prenosi Hina.
Prekid vatre uspostavljen je nakon maratonskih pregovora u Moskvi. Pregovori u Moskvi prvi su diplomatski kontakt Armenije i Azerbajdžana od početka borbi 27. rujna u kojima su poginule stotine ljudi.
Enklava Nagorno-Karabah međunarodno je priznata kao teritorij Azerbajdžana, ali je naseljena i njome upravljaju etnički Armenci.
Glasnogovornik armenskih snaga napisao je na Facebooku da je Azerbajdžan napao naselja u toj regiji u nedjelju, dok se Armenija pridržavala primirja.
Azerbajdžan je optužio Erevan za granatiranje sela i gradova. Stradalo je devetero civila, a deseci su ozlijeđeni, uključujući zdravstvenog djelatnika koji je teško ozlijeđen dok je tragao za žrtvama.
Tvrdnje dviju zemalja ne mogu se neovisno provjeriti, navodi njemačka novinska agencija dpa.
Azerbajdžan je također optužio Armeniju za neuspješni raketni napad na hidroelektranu Azeri u Mingačeviru. Armenske snage u Karabahu odbacuju optužbe.
Obnovljene borbe u desetljećima dugom sukobu pobudile su strah da će se u rat uključiti Turska, bliski saveznik Azerbajdžana, te Rusija, koja ima obrambeni pakt s Armenijom.
Zbog sukoba se sve više dovodi u pitanje sigurnost plinovoda kojima se nafta i plin iz Azerbajdžana dopremaju u Europu.
Ovo su najgori sukobi dvije zemlje od rata koji je trajao od 1991. do 1994. i u kojemu je ubijeno oko 30.000 ljudi. Rat je okončan primirjem koje se često kršilo.
wpDiscuz
