Gotovo tri milijuna pripadnika muslimanske manjine na jugu Filipina glasovalo je danas na referendumu o autonomiji, u potezu koji bi trebao zaustaviti desetljeće krvavih borbi te im omogućiti veću kontrolu nad svojim teritorijem i prirodnim resursima.
Stanovnici regije Mindanao bili su upitani podržavaju li plan separatista i vlade u izgradnji samoupravne regije pod imenom Bangsamoro, ili “nacija Mora/Moroa”, ime koje su španjolski kolonijalisti dali regiji s muslimanskim stanovništvom.
Očekuje se da će stanovnici većinski glasati “za”, što bi im moglo osigurati izvršnu, zakonodavnu i fiskalnu moć u regiji, nakon desetljeća separatističke pobune u kojoj je poginulo više od 120 tisuća ljudi, a dva milijuna je pobjeglo iz svojih domova.
Bangsamoro će imati samoupravu i pravo na resurse na zemlji na kojoj žive
“Ovo je vrlo značajan referendum koji će dovesti do participatorne vlasti koja će omogućiti svima da budu saslušani te da nitko ne bude izostavljen”, rekao je stručnjak za tamošnji sukob Instituta za izgradnju mira Mindanao, Rufa Cagoco-Guiam.
“Autonomija priznaje narod Bangsamora kao ljude s istaknutim povijesnim i kulturološkim identitetom i poštuje njihova prava na domenu predaka, odnosno zemljišta gdje žive i resurse, te pravo na samoupravu”, rekla je Cagoco-Guiam za Reuters.
Mindanao je drugi najveći filipinski otok s rudnim zalihama vrijednim 300 milijardi dolara, ili 40 posto filipinskih rezervi, prema podacima vlade.
Rezultati referenduma bit će poznati krajem tjedna.
2017. slomljena oružana pobuna islamista u Marawiju
Glas “za” značio bi za Bangsamoro potpunu kontrolu nad zemljišnom reformom i određivanje prava autohtonom stanovništvu. U kampanji za pravo na zemljište naglašavalo se da je na desetke tisuća autohtonih stanovnika bilo prisiljeno napustiti mjesto svojih predaka zbog militanata te širenja drvnih i rudarskih kompanija.
Filipini su najsmrtonosnija zemlja u Aziji za zemljišne i okolišne aktiviste, prema udruzi za ljudska prava Karapatan iz Manile.
Mindanao je bio poprište najvećeg broja ubojstava prošle godine uslijed vladine akcije nakon uspostave policijskog sata 2017. godine zbog opsade grada Marawija od islamskih militanata.
Rimokatolička vjera je dominantna religija i najveća kršćanska zajednica, s procjenama da oko 80% stanovništva pripada toj vjeri na Filipinima.[6] Zemlja ima značajnu španjolsku katoličku tradiciju, a španjolski stil katoličanstva vrlo je ugrađen u kulturu, koja je stečena od svećenika ili redovnika. Tradicijama je snažno izražena u mnogim procesijama, gdje se okuplja veliki broj ljudi, u čast svog sveca zaštitnika.
Islam je stigao na Filipine u 14. stoljeću s dolaskom malajskih i javanski trgovaca. Postoji oko 5 do 10 milijuna muslimana na Filipinima, oko 5-10% od ukupnog broja stanovnika. Muslimani čine oko 20 posto stanovništva otoka Mindanaa, oko 5 milijuna od 25 milijuna ljudi na Mindanau.[7][8] Muslimani su većinsko stanovništvo u Autonomnoj regiji Muslimanski Mindanao gdje živi i većina filipinskih muslimana.
wpDiscuz