Srijeda, 20 studenoga, 2024

ANALIZA Lažna borba Bošnjaka za konstitutivnost Srba

Vrlo
- Advertisement -

Kada se prije nekoliko godina pojavila inicijativa da se nekoliko općina sa srpskom većinom na zapadu BiH okupi u zajedničkom kantonu, te da se na taj način institucionalno zaštiti srpska zajednica u FBiH, bošnjačka javnost se, po tko zna koji put, oštro suprotstavila „najnovijem pokušaju podjele Bosne“.

Inicijativa je naravno propala kao i još jedan pokušaj iniciranja rasprave o položaju Srba u Federaciji.

Nekoliko godina poslije Srbi u Federaciji su opet došli na dnevni red. Netko je negdje usput spomenuo kako srpski jezik nije službeni u Hercegovačkoneretvanskom kantonu, pa se onda saznalo da Srbi nisu ni konstitutivni, iako je to izričito zatražio Ustavni sud BiH.

Tvrtko Milović l Dnevnik.ba

Zanimljivo, na ovo nisu upozorile srpske stranke ili udruženja, nego – bošnjačke stranke. Iznenadna briga za položaj Srba u Federaciji „motivirao“ je bošnjačke stranke da se pitanjem Srba pozabave i konkretno predlažući promjene Ustava kantona u kojima Srbi nisu konstitutivni. Za neke iznenađujuće, HDZ BiH ove je prijedloge odbio.

U ovoj činjenici čudotvornosrbofilske stranke iz Sarajeva počele su tražiti pukotinu u odnosima Milorada Dodika i Dragana Čovića.

Cijelo to vrijeme, niti jedna srpska stranka ili udruga nije izašla sa svojim mišljenjem ili inicijativom, što dodatno zbunjuje.

Predstava u kojoj se Bošnjaci bore za prava Srba, dok su Hrvati protiv a Srbe ne zanima, odigrana je i u Parlamentu BiH. Iako se radi o isključivoj nadležnosti kantonalnih skupština, bošnjačke stranke pokušale su demonstrirati svoj „multietnički“ karakter i u najvišem zakonodavnom tijelu BiH.

Farsu su prekinule hrvatske i srpske stranke rušenjem prijedloga. Reagirao je i predsjednik Koordinacije srpskih organizacija u Mostaru Dušan Golo koji je čitavu igranku bošnjačkih stranaka nazvao „podvalama i manipulacijama“.

Zašto

Zašto Bošnjaci traže konstitutivnost Srba u FBiH, a Hrvati i Srbi su protiv!?

Razlozi ove bizarne zamjene uloga leže u Odluci o konstitutivnosti naroda iz 2000. koja je promijenila politički sistem Federacije iz temelja.

Prema toj Odluci Ustavnog suda (u kojoj su svi suci Hrvati i svi Srbi bili protiv, a Bošnjaci i stranci ih preglasali) sva tri naroda su konstitutivna na teritoriji cijele BiH, i svi niži Ustavi se tome moraju prilagoditi.

Iako plemenita, ova odluka ustvari je uzrok ukupne političke krize BiH koja traje do danas – s perspektivom pogoršanja.

Tada je ukinut paritet Hrvata i Bošnjaka u FBiH a uvedene su kvote Srba u izvršnoj vlasti FBiH i Klub Srba u Dom naroda FBiH. Ni ovo ne bi bilo sporno da Bošnjacima nije omogućena dominacija u tom istom klubu.

Naime, od svog osnutka do danas, Bošnjaci dominiraju klubom Srba imenujući u njega najmanje dvije trećine srpskih izaslanika. Identična situacija je i sa klubom Ostalih. Tako Bošnjaci, uz stopostotnu dominaciju u klubu Bošnjaka i Ostalih, biraju najmanje dvije trećine izaslanika u klub Srba i jednu trećinu u klub Hrvata.

Na taj način, bošnjački politički korpus, posredstvom bošnjačkih političkih stranaka, dominira Domom naroda FBiH. U kombinaciji sa Zastupničkim domom FBiH, koji se bira po načelu jedan čovjek – jedan glas, Bošnjaci efektno kontroliraju oba doma Parlamenta FBiH, odnosno ukupnu Zakonodavnu vlast u FBiH. To definitivno nije duh presude o konstitutivnosti.

Zakonodavna vlast bira izvršnu, pa tako od tri ministra Srbina koja moraju biti u Vladi FBiH, i potpredsjednik FBiH uvijek budu izabrana dogovorom najjačih bošnjačkih i hrvatskih stranaka.

Srbi iz Federacije BiH tako od čitave konstitutivnosti u Federaciji – nemaju ništa!

Ne popunjavaju svoj klub u Domu naroda, ne imenuju svoje ministre, i ne imenuju svog dopredsjednika Federacije. Dakle, Srbe se u FBiH doslovce – ne pita ništa.

Klub Srba

Ilustracije radi, analizirati ćemo trenutni sastav kluba Srba u domu naroda FBiH.

Iako klub nominalno ima 17 mjesta, Srbi su u mandatu 2014.-2018. uspjeli popuniti tek 13 mjesta jer jednostavno nije više od 13 Srba izabrano u deset kantonalnih skupština. Ustavni sud je potvrdio da je to u skladu s Ustavom i tu se ne treba zadržavati.

Trinaestero Srba koje sjede u Domu naroda su izabrani prema sljedećem rasporedu:

Kanton

Mjesta

Izabrano

Tuzlanski

2

1

Zeničkodobojski

2

1

Sarajevski

5

2

Srednjobosanski

1

1

Unskosanski

2

2

Hercegbosanski

1

3

Zapadnohercegovački

1

1

Bosanskopodrinjski

1

1

Hercegovačkoneretvanski

1

1

Posavski

1

0

Ukupno

17

13

Kao što je iz tabele vidljivo, četiri kantona nisu mogla popuniti kvote Srba, a jedan kanton je dao više Srba nego što je predviđeno.

Problem je s legitimitetom.

Uvidom u popis stanovništva iz 2013. vidimo da u nekim kantonima ima manje Srba ukupno nego što je potrebno glasova da stranka pređe izborni prag! Prema toj tabeli vidimo da pet izaslanika u klub Srba ni teoretski nije moglo biti izabrano od samih Srba!

Kanton Broj Srba prema popisu stanovništva iz 2013. Potrebni broj glasača za ulazak u skupštinu

Tuzlanski

7058

9339

Zeničkodobojski

5543

6391

Sarajevski

13300

7920

Srednjobosanski

3043

3501

Unskosanski

8452

3141

Hercegbosanski

10905

1306

Zapadnohercegovački

101

1108

Bosanskopodrinjski

885

524

Hercegovačkoneretvanski

6432

3646

Posavski

831

523

Prema ovoj tabeli vidimo da Srbi, čak ni da svi imaju pravo glasa, i da su svi glasovali za jednog kandidata, opet nisu mogli prijeći izborni prag i imati predstavnika u skupštini pet kantona, niti legitimnog predstavnika u klubu Srba Doma naroda!

Malo je vjerojatno da su i izaslanici Srbi iz dva kantona (Bosanskopodrinjski i Hercegovačkoneretvanski) uopće imali natpolovičnu podršku srpskog biračkog tijela.

Dakle, razumnim zaključivanjem možemo posumnjati da najmanje sedam izaslanika Srba u Domu naroda FBiH nema ni minimalan legitimitet Srba koje bi trebali predstavljati. Napominjemo da je Ustavni sud BiH u obrazloženju presude po apelaciji Bože Ljubića upravo ukazao na neophodnost legitimnog zastupanja konstitutivnih naroda u Domu naroda.

Kako je sedam izaslanika natpolovična većina od 13 trenutnih izaslanika, možemo na osnovu egzaktnih podataka tvrditi da klub Srba u Domu naroda ne obavlja svoju primarnu funkciju – predstavljanja Srba u FBiH.

Ako ne može FBiH, ne mogu ni kantoni

A ako Federacija BiH, ni 18 godina nakon „implementacije“ presude Ustavnog suda FBiH o konstitutivnosti naroda nije u stanju osigurati osnovne mehanizme konstitutivnosti, zašto se sada inzistira na mijenjanju kantonalnih Ustava!?

Ako konstitutivnost Srba ništa ne znači na razini Federacije, onda ne postoje nikakve šanse da će ona nešto značiti na razini kantona.

Zašto onda bošnjačke stranke inzistiraju i dalje?

Zato što većinu pozicija predviđenih za Srbe u kantonima koji jesu implemntirali konstitutivnost Srba (a o su oni s bošnjačkom većinom) – popunjavaju bošnjačke stranke! Radi se o nekih pedeset pozicija predviđenih za Srbe, a koje popunjavaju bošnjačke stranke.

Kada bi se ista odluka donijela u kantonima sa hrvatskom većinom onda bi srpske pozicije popunjavale hrvatske stranke. I u tom grmu leži zec – ako hrvatske stranke budu sistemski popunjavale pozicije predviđene za Srbe onda njihova argumentacija o neophodnosti legitimnog zastupanja na Federalnoj razini pada u vodu!

Primjeri

Uzmimo dva primjera koja čitavu priču o konstitutivnosti Srba u većinski hrvatskim kantonima čine besmislenom:

Primjer Zapadnohercegovački:

Po popisu stanovništva u ovom kantonu je 101 Srbin. Od toga je 68 žena i 33 muškarca što nas navodi na zaključak da je najmanje jedna trećina zapadnohercegovačkih Srba ustvari tu doselila sklapanjem braka. Domicilnih Srba je i manje od 101. Svi oni, kada bi glasovali za nekog Srbina, ne bi mogli očekivati da će imati „svog“ zastupnika u skupštini. Još manje mogu očekivati da će taj jedan nemogući zastupnik imenovati jednog (ili više) ministara Srba u Vladi kantona, kako to traže bošnjačke stranke prijedlaganjem konstitutivnosti Srba.

Dakle, u slučaju Zapadnohercegovačkog kantona konstitutivnost Srba je besmislena čak i sa aspekta Srba.

Primjer Hercegbosanski:

Ni u ovom kantonu Srbi nisu konstitutivni. Ipak, oni participiraju i u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti od rata do danas. Implementacija konstitutivnosti Srba u ovom kantonu je tek simbolične prirode, jer Srbi upražnjavaju sva realna politička prava u ovom kantonu.

Za konstitutivnost

Sve navedeno ne treba poistovjetiti sa protivljenjem konstitutivnosti. Ona je poželjna, i načelno bi je trebalo usvojiti. Ipak, ona srpskoj zajednici u Federaciji ne znači ništa. Jednako kao što joj ne znači ni konstitutivnost na razini FBiH.

U slučaju bošnjačke galame o neophodnosti uvođenja Srba u kantonalne Ustave radi se o lažnoj brizi za zajednicu koja iščezava.

Ukoliko je bošnjačkim strankama zaista stalo do Srba u Federaciji, onda bi pristali na izmjene Izbornog zakona koje bi osigurale da Srbi u Federaciji biraju svoje legitimne predstavnike u Dom naroda. Onda bi sami Srbi, bilo kroz svoje etničke, ili neke multietničke stranke, birali svoje ministre u Vladi FBiH i na poziciju dopredsjednika Federacije BiH. A ne da ih predstavljaju ljudi koji uporno ponavljaju kako oni „predstavljaju sve građane.“

Sve, osim Srba.

Dnevnik.ba

- Advertisement -

14656 KOMENTARI

guest

14.7K Mišljenja
Najstariji
Najnovije Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Последняя новост

BERLIN IZDAO NAPUTAK: Židovi i LGTBovci oprezno pored Arapa. Ostali po volji?

U Berlinu, glavnom gradu slobode i tolerancije, stvari su, kako bi rekli naši stari, malo zanimljive. Načelnica policije Barbara...
- Advertisement -
- Advertisement -

More Articles Like This

- Advertisement -