Kraj godine vrijeme je kada retrospektivno gledamo na postignuća ili, pak, propuštene prilike u proteklih 12 mjeseci, a ako je suditi po političkoj situaciji u BiH, propušteno je mnogo toga, a koraci naprijed su vrlo mali ili, pak, zanemarivi. To se osobito ogleda kroz činjenicu da protekla godina nije donijela bolji život građanima, dok je, unatoč stanovitom napretku na europskom putu, riječ o rezultatima koji su nedovoljni kako bi se BiH mogla ukrcati na europski vlak. Mnoge stvari još su uvijek u povojima, poput mehanizma koordinacije, dok je odgovaranje na upitnik Europske komisije išlo presporo- u konačnici ove godine nismo dobili status kandidata pri čemu je neizvjesno hoćemo li to ostvariti i početkom iduće.
Kada je riječ o političkim prilikama propuštena je šansa za popravljanje međunacionalnih odnosa-u prvom redu Bošnjaka i Hrvata i to “zahvaljujući” nespremnosti za nužne promjene izbornog zakonodavstva kojim bi se osiguralo legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda. Analitičari i novinari slažu se u jednom; godina koja nam dolazi dodatno će destabilizirati ionako krhku političku situaciju u zemlji, a posebice zbog činjenice da prava predizborna kampanja (koja traje zapravo godinama) od 2018. godine kreće punom parom.
Dominantne teme
Novinar i politički analitičar Zoran Krešić za Hrvatski Medijski Servis kaže da, ako je
suditi po tonu kako je novu 2018. godinu čestitao bošnjački član BiH Predsjedništva Bakir Izetbegović, onda treba očekivati da u njoj dominiraju teme poput presude iz Haaga, optuživanja susjeda za islamofobiju, nastavak izmišljanja problema poput Pelješkog mosta, granice na Drini …
Ističe kako nijedna izborna godina do sada nije u BiH bila “konstruktivna” kada su u pitanju političke stranke i njihovi odnosi.
-U nemogućnosti da ljudima ponude konkretne pokazatelje kako se bolje živi ili kako se nešto napravilo konkretno, posegnut će se za starim oprobanim receptom – podizanjem nacionalnih napetosti. I da ne bude zabune, ništa tu nije bolja ni tzv. građanska politička opcija poput SDP-a koja je izabrala temu poput brisanja hrvatskog ili Herceg Bosne iz nazivlja javnih poduzeća, kaže Krešić.
Hrvatske stranke pokušat će, dodaje, progurati izmjene Izbornog zakona kako bi se udovoljilo presudi po apelaciji Bože Ljubića. Međutim, osobno ne vjeruje u uspjeh te inicijative.
-Do izbora treba očekivati raspad svih koalicija. Uostalom, one su se već raspale. Samo to nitko nije javno objavio, upozorio je Krešić.
Ne postoji konsenzus
Politička analitičarka iz Banja Luke Tanja Topić u razgovoru za Hrvatski Medijski Servis ističe kako će slijedeća godina donijeti daljnje nazadovanje BiH u političkom smislu iz prostog razloga jer ne postoji konsenzus onih političkih elita koja su na vlasti.
Pojašnjava i da izborna godina znači da prestaje funkcioniranje brojnih segmenata uz podređivanje resursa predizbornoj kampanji.
Činjenica jeste da su ovdašnje političke elite, tj. kvazielite, postali najveću uteg za razvoj BiH kao društvo tako i države, upozorila je ona, dodavši kako u 2018. treba očekivati i nastavak lomljenja koplja na koji način riješiti pitanje izbornog zakona, a u tom je kontekstu navela kako se vidi i određena netrpeljevisost.
-Ukupno gledajući nitko, čini mi se, neće biti spreman napraviti tu vrstu zaokreta kada deklarativno govore o napredovanju BiH, koja znači njeno nazadovanje. Nema spremnosti elita, iluzija je biti optimist i očekivati neku veću promjenu, upozorila je Topić.
Kada je riječ o odnosu Bošnjaka i Hrvata u Federaciji ona je istaknula kako su oni na političkoj razini vrlo loši s tendencijom pogoršavanja. U kontekstu euroskog puta mišljenja je kako ne možemo očekivati značajniji napredak
Građanima je dugo vremena širena ta neka vrsta lažnog optimizma. U izbornoj godini život stane i tu se ništa neće događati, naglasila je Topić, kazavši kako se može očekivati nastavak deklarativnog zalaganje za EU, a to u suštini znači nečinjenje ništa da BiH što prije postane članica.
Na pitanje hoće li se izborni rezultati moći implementirati, ukoliko ne dođe do promjene izbornog zakona kazala je kako će biti jako teško, a najgora moguća varijanta koja se spominje je prolongiranje izbora kao i spajanje s lokalnim. Ipak, Topić postavlja pitanje što građanima znači i kada imamo formirane vlasti i većine, a kada one nisu funkcionalne.
-Zadnjih godinu dana imamo potpunu paralizu. U stalnom samo vakuumu i prostoru nečinjenja, upozorila je Topić.
Teška politička kriza
Novinar sarajevskog “Oslobođenja” Almir Terzić za HMS kaže kako ne očekuje nikakav politički napredak u idućoj godini.
-Sigurno i sada možemo reći da je 2018. u velikoj mjeri izgubljena za građane BiH. Mislim da će dominirati predizborna kampanja stranaka koja je počela u drugoj polovici 2017., samo će biti izraženija. Sasvim je jasno da u takvoj konstelaciji snaga ne treba očekivati da će BiH napraviti preveliki iskorak, a posebice u ispunjavanju reformske agende, odnosno onoga što traži EU, naglasio je Terzić. Kaže kako je mala vjerojatnost da će BiH u prvoj polovici iduće godine dobiti status kandidata. Istodobno, izostojanje aktiviranja Akcijskog plana za članstvo u NATO kao i izostanak punopravnog članstva u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji jasno pokazuje da je BiH ponovno zapala, dodao je, u tešku političku krizu iz koje manje-više ne izlazi.
-Pitanje je kada je izraženija. Izgubit ćemo jako puno vremena na pitanja koja se odnose oko izmjene Izbornog zakona i mislim da će tu biti možda jedini korak koji će vlasti morati postići da bi se implementirali izborni rezultati, posebno u Federaciji, naveo je on, dodavši kako je početak svibnja krajnji rok do kada se trebaju donijeti izmjene i dopune Izbornog zakona. Ukoliko do izmjena ne dođe, on strahuje kako će se građanima BiH oduzeti pravo da na pravi demokratski način sudjeluju u izbornom procesu, a to je već učinjeno za građane Mostara./HMS/