BEJRUT, Libanon , 5. siječnja (UPI) — Hezbollah kojeg podupire Iran , čiji se borci bore protiv izraelskih snaga duž libanonske granice od izbijanja rata u Gazi u listopadu, nije voljan ići u potpuni rat s Izraelom , radije održavajući status quo “ratovanja u sivoj zoni”, rekli su analitičari.
Međutim, diplomatski napori koje predvode Sjedinjene Države mogli bi stvoriti priliku za postizanje dogovora o deeskalaciji duž izraelsko-libanonske granice – što nije laka misija sve dok traje rat u Gazi.
Izrael i Hezbollah sudjeluju u svakodnevnim borbama, uglavnom ograničenim na dijelove južnog Libanona i sjevernog Izraela, otkako se libanonska militantna skupina pridružila bitci dan nakon što je Hamasov napad na Izrael 7. listopada izazvao rat u Gazi.
Vođa Hezbollaha Seyyed Hassan Nasrallah tvrdio je da je otvaranje libanonske fronte, koja je rezultirala brojnim smrtnim slučajevima, razaranjima i raseljavanjem na obje strane, trebalo podržati palestinski narod i otpor u Gazi.
U petak je Nasrallah objavio da su njegovi borci Islamskog otpora izveli više od 670 operacija u tri mjeseca, a 48 pograničnih mjesta bilo je gađano više puta, prisiljavajući Izrael da ostane unutar pravila angažmana, konsolidirajući jednadžbu odvraćanja.
‘Trycky moment’
Potiskivanje Hezbollahovih boraca dalje od granice i osiguranje povratka oko 75.000 do 80.000 raseljenih Izraelaca u njihove domove na sjeveru izraelski su uvjeti za deeskalaciju na libanonskoj fronti i za sprječavanje – barem za sada – općeg rata to bi moglo biti neizbježno u budućnosti.
“Hezbollah neće biti taj koji će započeti prvi udar i neće biti dovučen da otvori veliku [ratnu] frontu jer je to velika odgovornost… U mojim razgovorima s dužnosnicima Hezbollaha, rekli su da njihova skupina neće biti odgovorna za veliki regionalni rat”, rekao je Hisham Jaber, libanonski vojni stručnjak i bivši general vojske.
Ali Hezbollah će, rekao je Jaber za UPI, biti spreman sa svim svojim oružjem ako Izrael odluči otvoriti široku ratnu frontu, “i na primjer bombardira Beirut u velikim razmjerima”. Inzistirao je na tome da Izrael neće “pokrenuti kopnenu ofenzivu jer njegova kopnena invazija tijekom rata 2006. nije uspjela”.
U utorak, viši vođa Hamasa Saleh al-Arouri i šest njegovih pratitelja ubijeni su u izraelskom napadu na južna predgrađa Bejruta. Bio je to prvi takav napad na uporište Hezbollaha od 2006. godine, kada je Izrael uništio velike dijelove južnih predgrađa tijekom 33-dnevnog rata s teško naoružanom skupinom.
Nasrallah je obećao da atentat na skupinu Hamas neće proći nekažnjeno ; ali očito ne na način koji bi narušio trenutna pravila angažmana.
“Ovo je vrlo nezgodan trenutak za Hezbollah”, rekao je za UPI Firas Maksad, viši suradnik i direktor strateškog kontakta na Institutu za Bliski istok sa sjedištem u Washingtonu.
Maksad je rekao da je skupini sve teže održavati status quo dok Izrael “to nije samo spreman tolerirati”.
“Hezbollah…u ovom trenutku odlučuje ne uzvratiti, možda na trenutak kapitulirati”, rekao je. “To je riskantna oklada i za njih, jer potkopava njihovo uspostavljeno odvraćanje i omogućuje Izraelu da potencijalno ponovno iscrta pravila igre i potencijalno ga čak dopušta i potiče da nastavi s daljnjim atentatima, budućim atentatima u Libanonu.”
Izrael neće odustati od svog cilja lovljenja svakog člana Hamasa uključenog u napad na Izrael 7. listopada, bez obzira gdje se nalazili, kao što je David Barnea, šef izraelske obavještajne službe Mossad, ponovno potvrdio ovaj tjedan.
Riad Kahwaji, koji vodi Institut za bliskoistočnu i zaljevsku vojnu analizu u Dubaiju, rekao je da Izraelci “iskorištavaju situaciju u kojoj im je postalo jasno da Iran i Hezbollah ne žele eskalaciju i da je izbjegavaju”.
Za Izrael, zapovjednici Hamasa nisu unutar pravila angažmana, rekao je Kahwaji. “To je neugodno za Hezbollah… koji se sve više i više nalazi stjeran u kut.”
Maksad je rekao da Hezbollah “jako više voli status quo ratovanja u sivoj zoni”, što znači granične sukobe, “uznemiravanje” Izraela i prisiljavanje da odvrati snage od Gaze raspoređivanjem 120.000 vojnika na sjever.
“Stvarno se ne želi uvući u pravi rat”, rekao je. “Izraelci, s druge strane, vrlo jasno poručuju da trebaju promijeniti status quo i da su voljni riskirati rat u tom procesu… [kako bi postigli] svoje deklarirane ciljeve napadanja dužnosnika Hamasa… i guranja Hezbollah s te [sjeverske] granice.”
Maksad sumnja da je Izrael sposoban vojno ostvariti svoje ciljeve, “s obzirom na njihov dosadašnji učinak u Gazi”, dok je Hezbollah “svakako puno sposobnija vojna organizacija”.
“Guranje Hezbollaha sjeverno od Litanija [rijeke] je težak zadatak koji bi zahtijevao značajan angažman trupa u Libanonu. To bi bio užasan rat i Izrael bi se suočio sa značajnim međunarodnim protuudarom”, rekao je.
Diplomatske mogućnosti
Izrael, međutim, ostavlja otvorena vrata za diplomaciju, znajući da postizanje njegovih ciljeva vojnim putem neće biti lako zbog njegovih neuspjeha u ratu u Gazi.
Izraelski ministar obrane Yoav Gallant rekao je u četvrtak američkom izaslaniku Amosu Hochsteinu koji je boravio u posjetu da vrijeme ističe za diplomatsko rješenje za premještanje Hezbollahovih elitnih snaga Radwan u južnom Libanonu dalje od granice s Izraelom do rijeke Litani u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1701. kojim je okončan rat 2006. godine.
Kahwaji je za UPI rekao da se poduzimaju diplomatski napori pod vodstvom Sjedinjenih Država i Francuske kako bi se pokušalo postići kompromis, napominjući da su Izraelci još uvijek “u šoku od 7. listopada” i da će se zalagati za veliku promjenu svoje granice s Libanonom kako bi u budućnosti izbjegao napad sličan onom koji je Hamas izveo prošlog listopada.
Rješavanje dugotrajnog graničnog spora između Libanona i Izraela, uključujući 13 spornih točaka duž Plave linije koju je razgraničio UN, i okončanje izraelske okupacije farmi Shabaa, otvorilo bi put potpunoj provedbi Rez. 1701 koja poziva na potpuni prekid neprijateljstava, raspoređivanje libanonskih snaga u južnom Libanonu i uspostavu demilitarizirane zone između Plave linije i rijeke Litani.
Jaber je rekao da je Libanon spreman provesti rezoluciju pod uvjetom da je Izrael poštuje, rekavši da će “ako se Izrael povuče s okupiranih libanonskih teritorija, Hezbollah biti spreman povući se do rijeke Litani”.
Nasrallah je u petak govorio o “povijesnoj prilici” za oslobađanje teritorija pod okupacijom Libanona i “uspostavu ravnoteže moći koja sprječava neprijatelja da ponovno naruši suverenitet naše zemlje”.
Kandice Ardiel, glasnogovornica Privremenih snaga UN-a u Libanonu, rekla je da će “ukoliko se može pojaviti rješenje za 13 točaka i područja Shabaa-Ghajar”, to otvoriti put za “veći temelj za veću stabilnost”.
Ardiel je primijetio da Res. 1701 osigurao je “relativnu stabilnost većinu vremena” od svog usvajanja.
“Sve što razriješi neke od razlika između Libanona i Izraela očito će ići daleko za povratak na onu stabilnost koju smo imali prije; mnogo sukoba je zbog nekih od ovih neslaganja”, rekla je za UPI.