Nema mnogo zemalja koje su se tako jako pokajale zbog svoje prošlosti, kao što je to učinila Njemačka. Njegov poslijeratni ustav zabranio je nacističke simbole i sve antidemokratske stranke. Desetljećima je konzervativna kršćanska demokratska unija čuvala desnu granicu njemačke politike i držala ekstremiste izvan parlamenta.
U tom kontekstu, mnogi Nijemci bili su uznemireni kada je krajnja desna alternativa za Njemačku – AFD osvojila 2017. godine 13% glasova, što ju čini trećom najvećom snagom u parlamentu. Stranka je osnovana kako bi se suprotstavila spašavanju problematičnih EU članica pogođenih dugovima,poput Grčke, koju su mnogi Nijemci vidjeli kao odljev novca od marljivih njemačkih poreznih obveznika na bezobzirne Grke. U 2013. AFD nije imao čak ni 5% glasova potrebnih za ulazak u parlament. A onda su se transformirali i preuzeli su ih nacionalisti, te su počeli dizati glas protiv imigranata i Islama, piše Economist.
“AFD odbacuje „ekstremističke” etiketu. Ljudi koji su vidjeli nacističke pozdrave nemaju nikakve veze s našom strankom”, rekla je Beatrix von Storch,čelnica stranke. I ne treba ni spominjati da program AFD-a, iako neugodan za liberale, nije ni približno sličan onome u Trećem Reichu.
No, neki dijelovi Njemačke i AFD-ovih glasača neugodno se preklapaju s onima koji su glasovali za naciste 1933. godine, pokazuje istraživanje. Na prvi pogled, veza je nevidljiva. Nacisti su dobro prošli u sjevernim državama kao što je Schleswig-Holstein; AFD nije najbolje prošla u bivšoj Istočnoj Njemačkoj.
Međutim, sjeverna Njemačka se mnogo promijenila. Nakon rata, 12 milijuna etničkih Nijemaca koji su živjeli na teritoriju koji je ustupljen drugim zemljama pobjegao je u Njemačku. Okupili su se u sjevernijimdržavama – do 1950. “prognanici” su činili 36% stanovništva Schleswig-Holsteina – a uglavnom su izbjegavali jugozapad zemlje. Ti su transferi preustrojili njemačku političku kartu.
Samo u područjima u kojima predratna demografija i dalje vrijedi, izborne karte pokazuju jak odjek prošlosti. Dijelovi jugozapada koji su podržavali naciste 1933. također su prihvatili AFD , a oni koji su bili protiv Hitlera i sad su protiv AFD-a. Sve u svemu, autori tog istraživanja otkrili da je među općinama koje su dale prosječnu podršku krajnjoj desnici za 1 posto bilo više glasača za naciste 1933. godine i da je to povezano s povećanjem od 0,3 do 0,5 posto glasača AFD-a u razdoblju od 2013. do 2017.
Ove nalaze treba shvatiti u suvremenom kontekstu. Nacisti se ne vraćaju. No, čini se da suvremeni njemački nacionalizam ima duboke povijesne korijene.