Published On: Čet, svi 10th, 2018

Al-Monitor: Erdoganova bosanska poruka Europi

Jučer je panarapski portal Al-Monitor sa sjedištem u Washingtonu objavio vijest o Erdoganu i njegovoj predstojećoj posjeti Bosni i Hercegovini. Autor članka je kolumnist Al-Monitora Semih Idiz, novinar koji već 30 godina pokriva vanjsku politiku za velike turske novine. Njegove kolumne i analize, uz Al-Monitor, objavljuju Hürriyet Daily News, The Financial Timesu, The Times of London i časopisi Mediterranean Quarterly i Foreign Policy.

Predsjednik Recep Tayyip Erdogan, nakon što je velikim turskim zajednicama u europskim zemljama zabranio održavanje političkih skupova uoči predstojećih izbora u Turskoj 24. lipnja, kako bi se obratio tisućama pristašama iz cijele Europe izabrao je Sarajevo, glavni grad Bosne i Hercegovine.

Njegov govor u Sarajevu 20. svibnja će biti čin političkog prkosa usmjeren protiv Austrije, Njemačke i Nizozemske, koje su odbile da ti dozvolu da vodi kampanju na njihovom teritoriju.

Nakon što su on i članovi njegove Stranke pravde i razvitka (AKP) spriječeni da tamo govore pred Turcima, tijekom kampanje za prošlogodišnji kontroverzni ustavni referendum je Erdogan čelnike tih zemalja optužio da se ponašaju kao nacisti, prenosi logično.com

Na tom referendumu su turski imigranti u Europi većinom glasali za ustavne promjene, koje su još više osnažile Erdogana. Mnogi tvrde da su ove zemlje, sprečavajući turskog lidera da dođe do Turaka u Europi, zapravo pridonijele pozitivnom ishodu “kontroverznog” referenduma.

Sjetivši se prošlogodišnje krize, Austrija, Njemačka i Nizozemska su djelovale unaprijed i izjavile kako turski političari neće biti dobrodošli za vođenje kampanje za izbore 24. lipnja. S obzirom na prošlo iskustvo, ova zabrana opet Erdoganu može dati prednost.

Erdogan je nedavno otkrio kako su u tijeku alternativni planovi za pristup njegovim pristašama u Europi, ali je odbio imenovati mjesto. To je konačno otkrio prošlog tjedna, dok se vraćao iz službenog posjeta Južnoj Koreji.

Govoreći s novinarima u svom zrakoplovu je rekao kako će se njegov miting održati u Sarajevu.

Sarajevo s Hafine verande - Kemal Bećirević

FOTO:Ilustracija, Sarajevo s Hafine verande – Kemal Bećirević

Lokalni mediji, međutim, navode kako niti da niti Ministarstvo vanjskih poslova niti bosansko Predsjedništvo nisu bili svjesni takvog okupljanja.

Ova izvješća kažu kako će to biti zajednički događaj Erdoganove stranke AKP i Stranke demokratske akcije koju vodi Bakir Izetbegović, bošnjački član tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koji je blizak Erdoganu.

U međuvremenu je planirani skup već je izazvao kontroverze, ne samo među političarima bosanskih Srba, već i među nekim bošnjačkim političarima koji kažu kako ovo otkriva utjecaj kojeg Turska ima nad njihovom zemljom.

Oni također tvrde kako je AKP-SDA skup osmišljen ne samo da služi Erdoganovim političkim interesima, već i onima Bakira Izetbegovića i optužuju Ankaru da se upliće u političke probleme zemlje.

Sadik Ahmetović, bivši potpredsjednik SAD koji sada djeluje s Nezavisnim blokom, izjavio je “kako se protivi tom skupu, jer Bosna i Hercegovina mora ostati usredotočena na svoj cilj ulaska u Europsku uniju”.

“S obzirom na to da neke vrlo važne zemlje EU nisu htjele ugostiti Erdoganov predizborni skup, mislim da bi Bosna i Hercegovina trebala učiniti isto. Da je pravi prijatelj naše zemlje, shvatio bi tu poziciju”, izjavio je Ahmetović za regionalnu balkansku agenciju IBNA.

Ahmetović je kazao kako je skup Erdogana pokazao utjecaj Turske u njegovoj zemlji, što “predstavlja prepreku njezinoj kandidaturi za članstvo u EU”.

Radovan Kovačević, glasnogovornik Saveza neovisnih socijaldemokrata u Republici Srpskoj, jedan od dva ustavna entiteta koja čine Bosnu i Hercegovinu, izjavio je da je Erdoganov skup “za njih neprihvatljiv, jer pokazuje da Turska vidi Bosnu kao svoj satelit”.

No signal, nema signala

“Kako je moguće da su bošnjački političari u Sarajevu uznemireni činjenicom da, na primjer, neki ruski političar dolazi u posjet Banja Luci, čak i ako ne dolazi na političko okupljanje, dok istodobno sudjeluju u organiziranju Erdoganovog političkog skupa?”, upitao je Kovačević.

Slobodan Šoja, bivši bosanski diplomat, smatra da BiH za Tursku predstavlja “veliku političku arenu”, za razliku od Srbije i ostalih regionalnih zemalja, koje su, kako je rekao, turska gospodarska područja.

“Trebali bismo o tome razmišljati”, rekao je Šoja u izjavi za bosanski tisak.

Suha Umar, bivši turski veleposlanik u Beogradu, sada u mirovini, istaknuo je kako su etničke i vjerske osjetljivosti, posebno tamo gdje je uključena Turska, na Balkanu i dalje visoke.

Umar je podsjetio na bijes kojeg je Erdogan raspirio u Srbiji 2013. godine, nakon što je u govoru u Prizrenu rekao “Kosovo je Turska i Turska je Kosovu”. Beograd se umirio tek nakon što je Ankara rekla da su Erdoganove riječi pogrešno protumačene.

“Održavanje mitinga u Bosni, gdje se očekuje dolazak tisuća Turaka s Balkana i Europe, vrlo je rizično”, rekao je Suha Umar za Al-Monitor.

“Turski kredit u Bosni oko pitanja poput sekularizma nije toliko velik kao što neki misle, a određene izjave Erdogana samo mogu pogoršati situaciju”, upozorio je bivši turski diplomat.

“Dojam političke suradnje s Turskom bi također mogao predstavljati probleme za Bošnjake, koji su najslabija karika u tri komponente koje čine Bosnu i Hercegovinu”, rekao je bivši turski veleposlanik u Beogradu Suha Umar.

Primjer problema kojeg može uzrokovati rastući regionalni utjecaj Turske se vidio na Kosovu u ožujku ove godine, kada je izbila kriza vlasti nakon uhićenja i izručenja šest turskih državljana pravosuđu u Ankari.

Navodno su sva šestorica bili su članovi organizacije klerika Fethullaha Gülena, kojeg Ankara optužuje da je u srpnju 2016. godine organizirao pokušaj državnog udara protiv Erdogana.

Turska obavještajna agencija MIT i njihove kolege na Kosovu su bez znanja premijera Ramuša Haradinaja navodno organizirali izručenje.

Zbog deportacije Turaka bez njegovog znanja je Haradinaj čelnika kosovske obavještajne agencije i ministra unutarnjih poslova.

“Po čijem su naređenju napravili ovaj korak? A od kada ste počeli štititi one koji su pokušali provesti državni udar protiv Republike Turske”, odgovorio je Erdogan.

Također je podsjetio Haradinaja da je Turska bila prva zemlja koja je priznala neovisnost Kosova od Srbije.

Haldun Koc, veleposlanik Turske u Sarajevu, pokušao je smiriti situaciju i prikazati Erdoganov posjet 20. svibnja kao redoviti događaj. Kazao je kako je bio planiran za lipanj, ali se datum pomaknuo u svibanj zbog turskih izbora.

“Ovaj posjet promatramo kao radni posjet koji bi trebao biti usmjeren na teme poput gospodarstva, trgovine, ulaganja i daljnju suradnje dviju zemalja”, rekao je Koc.

Međutim, mediji u Turskoj predstavljaju sarajevski skup kao veliki državnički udar protiv europskih zemalja koje su zabranile Erdoganu kampanju na njihovom teritoriju.

U međuvremenu, još jedan primjer povećanog utjecaja Turske na Balkanu je i posjet predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Ankari. Unatoč njihovim razlikama u odnosu oko pitanja Kosovo i osjetljivosti glede Bosne i Hercegovine, Ankara i Beograd posljednjih godina rade na jačanju odnosa.

istanbul

FOTO:Ilustracija, Istanbul

“Iza nas neće više biti porušenih mostova”, izjavio je Vučić tijekom sastanka s predsjednikom turskog parlamenta Ismailom Kahramanom, a na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s Erdoganom nakon službenih razgovora u Ankari je Vučić kazao “kako je Turska najveća sila i najjača zemlja na Balkanu”.

“Ono što Turska kaže je važno”, dodao je Vučić.

“Ako ljudi iz drugih zemalja na Tursku gledaju samo politički, a ne kao područje ulaganja, ovdje više ništa ne mogu reći”, rekao je Erdogan.

Erdogan je rekao kako neki na Zapadu ne mogu podnijeti razvoj turskih veza na Balkanu i naglasio kako će se napori Ankare u tom smislu nastaviti, bez ikakvih popuštanja.

Čini se da će utjecaj Turske na dijelove Balkana za sada ostati. Međutim, pogrešno je pretpostavljati da će Ankara uvijek dobiti ono što želi.

Nakon krize zbog izručenja turskih državljana s Kosova, sud u BiH je u travnju odbacio zahtjev za izručenje Turske žene koja je tražila azil, a koju Ankara traži zbog navodnih veza s pokretom Fethullaha Gülena. Očekuje se da će se trendovi poput ovih, jednom kada krenu, i nastaviti.

Balkan je i dalje regija kojoj Ankara oprezno mora pristupati iz razloga koji sežu stoljeća unatrag i zbog današnje stvarnosti u regiji, zaključuje Semih Idiz.

Izvor: Al-Monitor

guest
14.7K Komentari
Najstariji
Najnoviji Most Voted
Inline Feedbacks
Vidder sve komentare