Published On: Wed, Dec 4th, 2013

Al Jazeera: Je li Hrvatska pod tiranijom većine?

Za razliku od ostalih europskih zemalja, najnovija članica EU-a 1. prosinca nije glasala o legalizaciji gay brakova, već o ustavnoj definiciji braka kao zajednice muškarca i žene. Iako je glasalo manje od 40 posto od 3,8 milijuna birača, rezultat je obvezujući jer nema referendumskog kvoruma, piše Al Jazeera English. Donosimo najzanimljivije dijelove analize

Iako većina balkanskih država uključuje spolnu orijentaciju u svoje antidiskriminacijske zakone, hrvatski referendum nije iznenadio nikoga u regiji. Prethodni pokušaji afirmiranja prava LGBT osoba bili su izloženi osudi, a nekad i izravnom nasilju.

U BiH je pokušaj održavanja prvog sarajevskog Queer Festivala završio napadima na goste i organizatore. Slično tome, Parada ponosa u Srbiji otkazana je već treći put zbog prijetnji desničara i prividnoj nesposobnosti vlasti da jamči sigurnost. Nasilje je eskaliralo za vrijeme Parade ponose i u Crnoj Gori, u kojoj je sudionike čuvalo 2.000 policajaca.

Pokušaje zagovaranja LGBT prava na Balkanu u mnogim slučajevima ekstremisti su iskoristili za iskazivanje određenih verzija religije, nacionalizma i morala te su oni postali tužna platforma za javnu homofobiju, nasilje i mržnju.

No prije nego što etiketiramo Balkan kao istinski netolerantan i pun mržnje, čemu tendiraju neki strani novinari, moramo se sjetiti da ni mnoge druge demokratske zemlje ne stoje puno bolje kada je riječ o tom pitanju. Ovogodišnje istraživanje europske Agencije za temeljna prava pokazalo je da je četvrtina pripadnika LGBT zajednice u EU iskusila napade ili prijetnje nasiljem. Vjerske skupine i javnost širom Europe, SAD-a i svijeta neumorno raspravljaju o istom pitanju koje je postavljeno na hrvatskom referendumu.

Mogu li se manjinska prava određivati na referendumu? 

Da je takav referendum održan u bilo kojoj drugoj europskoj zemlji, nije nezamislivo da bi rezultati bili slični onima u Hrvatskoj. Ono što je međutim jedinstveno i šokantno jest to što je ovakav referendum uopće dopušten.

Nije u pitanju definicija braka, već korištenje referenduma – tobože demokratskog modela izražavanja – kako bi se ograničila prava već marginalizirane manjinske skupine. Ovaj slučaj nije bio ni pitanje većine – svega 25 posto Hrvata zapravo je bilo ZA. No apatija javnosti osigurala je to da prijedlog malene konzervativne grupe promijeni Ustav.

Vladajuća koalicija pozvala je građane da glasaju protiv, a premijer Zoran Milanović ocijenio je referendum ‘tužnim i besmislenim’. Kao predstavnica kampanje ‘Građani glasaju protiv’, Sandra Benčić kazala je da je ovaj put referendum iskorišten za kršenje prava LGBT zajednice, a da idući put to mogu biti prava bilo koga drugog.

Što je sljedeće?

Hrvatski analitičari i intelektualci ukazuju na to da je referendum o braku tek uvod u referendum o upotrebi ćiriličnog pisma u Hrvatskoj. I dok EU ne regulira pitanje istospolnih brakova, prava etničkih manjina – uključujući pravo na upotrebu jezika – jasno su zaštićena Okvirnom konvencijom za zaštitu nacionalnih manjina. Očekuje se da će referendum o ćirilici naići na snažan otpor EU-a.

Ono što grupe koje stoje iza toga trebaju razumjeti jest to da je korištenje referenduma za narušavanje prava drugih zloupotreba demokratskih sredstava za postizanje nedemokratskog cilja. Nije važno odnosi li se pitanje na istospolne brakove, upotrebu ćirilice, položaj žena u društvu, prava vjerskih zajednica ili osobe s invaliditetom – stvar je u tome da referendum poput ovoga nikada ne bi trebao dobiti ‘zeleno svjetlo’ u parlamentu jer jasno promašuje poantu demokracije.

Činjenica da su tisuće Hrvata prosvjedovale zbog referenduma i njegovog rezultata, a premijer je objavio da namjerava ići dalje sa zakonom koji će osigurati veća prava istospolnim parovima, pokazuje da u Hrvatskoj postoje ljudi koji znaju da je ključni princip demokracije zaštita onih koji misle drukčije.

Cijeli članak možete pročitati ovdje.