LJUBLJANA – Francuska agencija AFP piše da se Slovenija spominje kao mogući model za napore Katalonije da se odvoji od Španjolske, podsjećajući da je Slovenija postala neovisna država 1991. godine u krvavom raspadu Jugoslavije.
Agencija je kronološki objasnila put Slovenije od referenduma u prosincu 1990. godine do lipnja 1991. godine, kada je ova zemlja, aktualna članica EU, proglasila neovisnost.
AFP navodi da veliki broj građana i slovenskih medija podržava odcjepljenje Katalonije prenoseći riječi predsjednika Boruta Pahora.
“Srca mnogih Slovenaca kucaju za narod Katalonije”, rekao je aktualni predsjednik Slovenije, koji je i kandidat na predstojećim predsjedničkim izborima zakazanim za 22. listopad.
Prema riječima prvog ministra vanjskih poslova nezavisne Slovenije Dimitrija Rupela, ta država istočne Europe koja graniči s Austrijom, Italijom i ostalima iskoristila je “vrlo prigodan trenutak”.
“Mi smo neovisnost dobili usred ‘proljećne oluje’ u Europi ili, ako vam se više sviđa, usred jugoslavenske krize i krize Sovjetskog saveza krajem Hladnog rata”, rekao je Rupel za AFP.
Agencija navodi kako Slovenija kao i Katalonija imaju snažnu ekonomiju, kao i veći stupanj autonomije unutar bivše zajedničke države.
Kao što je rekao Rupel, Slovenija se polako kreće.
“Održali smo referendum koji nitko nije pokušao spriječiti, izveli smo ga u miru, a zatim čekali šest mjeseci da bismo proglasili neovisnost. Sveukupno, devet mjeseci je prošlo od referenduma do kraja krize. Proces međunarodnog priznanja produžen je do proljeća 1992”, istaknuo je Rupel.
Međutim, kako je rečeno, mnogo je važnije posredovanje Europske unije i tromjesečno prijelazno razdoblje.
Za Španjolsku i Kataloniju, takvo razdoblje moglo bi omogućiti “uklanjanje svih neprijateljstava i prijetnji kako bi pregovori mogli biti moguć”, rekao je Rupel.
“EU bi trebala postaviti okvir za takav dijalog, a onda bismo mogli pomoći našem iskustvu i suosjećanju”, dodao je.
Službeno, vlada Slovenije pozvala je na mirno rješenje katalonske krize, navodeći da je to unutarnje pitanje, ali su neki vodeći političari otvoreno iznijeli svoje simpatije, podsjeća agencija.
“Kao predsjednik moram biti svjestan da moja pozicija može biti shvaćena kao miješanje u domaću politiku drugih država.
Ali to je također pravo reći da smo mi Slovenci svjesni da smo neovisnost dobili kroz samoopredjeljenje i da i drugi ljudi imaju pravo na to” , rekao je slovenski predsjednik Pahor.