“Danke Deutschland” pjevalo se u Hrvatskoj nakon priznanja 1992. godine. Zahvala Hrvata prijateljima Nijemcima možda se mogla vidjeti u prodaji Hrvatskog telekoma Deutsche Telekomu, a dvadeset godina poslije u igri su opet telekomi i energenti, ali na – Kosovu.
Kako piše beogradski Blic, na Kosovu mnoge osobe koje su na razne načine sudjelovale u osamostaljenju sada nastoje naplatiti pomoć. Američki general Wesley Clark sad je predsjednik uprave kanadske tvrtke Envidity koja se bavi ugljenom i koja, prema njihovim podacima, upravo radi na golemom projektu u Mongoliji. Clark je, prema Blicu, zatražio dozvolu od kosovskih vlasti za istraživanje ležišta ugljena, od kojeg bi se proizvodila umjetna nafta.
Na internetskoj stranici tvrtke Envidity navodi se i kako je general Clark, vodeći operacijom NATO-vih snaga u Srbiji 1999. godine, “od etničkog čišćenja spasio 1,5 milijun Albanaca.” Proizvodnja umjetne nafte od ugljena isplativa je ako netko ugljena ima mnogo jer ga je zapravo šteta pretvoriti u naftu, a ni proizvodnja nije bez utjecaja na okoliš.
Nafta iz ugljena
Na Kosovu je ponovno i prvi zapovjednik KFOR-a britanski general Michael Jackson, vratio se poslije 12 godina. Više, naravno, nije vojnik, sad je predstavnik jedne tvrtke. Na Kosovu je moguće naići i na ime Madeleine Albright, njezina tvrtka sad je posebni savjetnik predsjednika Upravnog odbora kosovskog internetskog provajdera “Ipko neta”. Ipko net jedan je od vodećih mobilnih operatera na Kosovu. Madeleine Albright bila je, podsjetimo, američka državna tajnica za predsjednika Billa Clintona, od 1997. do 2001. godine, u doba kad su se vodile bitke oko Kosova.
Osim biznisa, i privatni život ponekad utječe na veze Kosova s međunarodnim diplomatima. Bernard Kouchner, koji je vodio prvu misiju Ujedinjenih naroda na Kosovu, oženio se Albankom, ali to, tvrdi Blic, nije jedini razlog njegovih čestih posjeta Kosovu nego je to, pretpostavlja se, i biznis.
Blic slično tvrdi i za još neke diplomate čija je karijera bila vezana za Kosovo, kao i da se diplomati kojima istječe mandat spremaju ostati kao savjetnici premijera Hashima Thaqija. Na Kosovu, pak, demantiraju Blic.
Na Kosovu nikad čuli
Urednik vanjske politike na Radioteleviziji Kosovo Smail Smaka kaže kako je riječ o još jednoj laži koju provode srpski mediji.
– Pratim sve svjetske medije i na kraju i ja se bavim novinarstvom i živim na Kosovu i nikada nisam čuo takvo nešto – kaže Smaka, ističući kako se Kosovari ne zamaraju previše time. Za Blic zastupnica u kosovskom parlamentu Rada Trajković ocjenjuje kako diplomati koji ostaju na Kosovu kao savjetnici zapravo kompromitiraju državu ili organizaciju iz koje dolaze
Trinaest godina nakon što je zapovijedao bombardiranjem Srbije: Wesley Clark vraća se na Kosovo
Trinaest godina nakon što je zapovijedao bombardiranjem Srbije, umirovljeni američki general Wesley Clark vraća se na Kosovo radi biznisa. Clark traži dozvolu za istraživanje zaliha ugljena na zapadu Kosova kako bi utvrdio bi li se isplatila proizvodnja sintetičke nafte.
Bivši zapovjednik NATO-a direktor je kanadske tvrtke Envidity koja se bavi alternativnim izvorima energije, pa je tako među ostalim zainteresirana za napuštene rudnike ugljena koji su neisplativi po konvencionalnim tehnologijama. Kosovski mediji su prenijeli da je tvrtka zainteresirana za proizvodnju 100.000 barela sintetičke nafte na dan te da je spremna u projekt uložiti 8 milijardi dolara, odnosno oko 5,6 milijardi eura. Rezerve lignita i ugljena na Kosovu procijenjene su na 14 milijardi tona.
Tvrtka Envidity već je zatražila dozvolu od kosovskih vlasti, objavio je portal “Jeta ne Kosove”, Život na Kosovu. Kompanija Wesleyja Clarka koristi nove tehnologije miješanja ugljena i ukapljenog plina radi stvaranja sintetičke nafte, pogodne za proizvodnju struje, plastike i umjetnih gnojiva. Takvo gorivo američke zračne snage koriste za pokretanje vojnih aviona. Envidity je već osnovao svoj ogranak na Kosovu i zatražio dozvolu za istraživanje zaliha ugljena još 25. travnja, ali još uvijek je nije dobio.
Američki general Wesley Clark iznimno je popularan na Kosovu, gdje su ulice i trgovi dobili imena poBillu Clintonu i Madeleine Albright, bivšem američkom predsjedniku i državnoj tajnici, koje kosovski Albanci smatraju najzaslužnijima za proglašenje nezavisnosti svoje novostvorene države.
Nakon što dobiju dozvolu za istraživanje, u Envidityju planiraju prva iskapanja u zapadnom dijelu Kosova, u okolici Peći, a potom na jugu zemlje, oko Prizrena. Ako se odluče na proizvodnju, u početnoj fazi sagradili bi ogledni pogon za proizvodnju, kapaciteta 1500 barela sintetičke nafte dnevno, koji bi koristio tehnologiju proizvodnje sintetičke nafte kakva je sada u komercijalnoj upotrebi u Kini i Kanadi. Sličan pogon tvrtka gradi u Mongoliji.