Papa Benedikt XVI suočava se s mogućnošću raskola potencijalno daleko opasnijom od posljednje velike krize, s Bratstvom sv. Pija X koje je osnovao nekadašnji nadbiskup Marcel Lefebvre. Ondje grupa zatucanih regresista, uvjerenih da je sam Đavo natentao Pavla VI da odobri rezultate Drugoga vatikanskog koncila, može privlačiti samo sebi slične mračnjake, kakvih se u Katoličkoj crkvi ionako nakupilo previše.
Aureola ili slava
Ovdje bi se ispod okrilja Katoličke crkve mogla oteti većina katoličkih redovnica u Sjedinjenim Državama Amerike, a s njima bi se vlasti Rima, a još više američkih katoličkih biskupa uglavnom irskog porijekla, užasno osramoćenih i novčano odranih pedofilskim skandalima, mogli oteti i siromašni “Latinosi” kojima redovnice pomažu, a i brojne vjernice, kojima je ionako pun nos mačističke Crkve, gluhe za njihove tegobe. Na strani redovnica je i dio progresivnih katolika muškaraca. Uđe li u povijest s pontifikatom koji je oprostio lefebvreovcima, pomilovao macielovce, a otjerao redovnice – Benedikt XVI će možda zaslužiti aureolu, ali ne i slavu.
U posljednjih nekoliko dana s obiju strana ispaljeni su teški hici “artiljerijske pripreme”. Javili smo svojedobno da je Sveta Stolica oštro kritizirala Konferenciju redovničkih glavarica (LCWR) , koja okuplja glavninu katoličkih redovnica u SAD, optuživši je nakon inspekcije za “ozbiljne doktrinarne probleme”, tj. za ozbiljno razilaženje s naukom Katoličke crkve: konkretno da zastupa feminističke ideje i provocira biskupe (npr. predbacivanjem da su zataškavali pedofilske skandale). Glavni odbor LCWR je, nakon trodnevnog zasjedanja, istupio s prilično oštrom obznanom, optuživši Vatikan da je izvijest njegovih referenata “izazvala mnogo sablazni i patnji” i da se zasniva na “neutemeljenim optužbama”, da je rezultat “nedovoljno transparentnog procesa”.
Prutuudarac iz Rima
Glavni odbor je “uzeo u obzir” prijedlog da se LCWR odrekne svoga kanonskog statusa, postavši dakle katoličkom redovničkom zajednicom posve autonomnom od rimskog Pape i njegove Katoličke crkve.
Daleko veći odjek od te ipak senzacionalne pobune redovnica protiv autoriteta gospode biskupa, uključivo i rimskoga, dobio je protuhitac iz Vatikana protiv jedne od redovnica, profesorice na Yaleovu sveučilištuMargarete Farley. Prof. č. s. Farley je prije pet (!) godina objavila knjigu “Samo ljubav: Okvir za kršćansku spolnu etiku”, za koju je izrijekom naglasila da u njoj iznosi svoja akademska gledišta a ne nauk Katoličke crkve. Ta je knjiga 2008. dobila prestižnu Grawemeyerovu nagradu za religiju. Kongregacija za nauk vjere (nasljednica Inkvizicijina Svetog Uficija) potkraj prošlog mjeseca je osudila tu knjigu jer je rezultat “defektnog razumijevanja objektivne naravi naravnoga moralnog prava” te bi “mogla nanijeti tešku štetu vjernicima”. Na koji način? Tako što prof. Farley smatra da zbiljska ljubav mora zadovoljiti tri kriterija: da bude “istinski odgovor na prirodu ljubljenog bića, iskrena zajednica onoga tko voli i onoga tko je voljen, te brižna i primjerena osjećajna afirmacija voljene osobe”. Ukratko: “osobe ne treba voljeti kao da su stvari”, objekti, uporabna ili proizvodna sredstva.
Zemljo, otvori se! Pa nije li u Desetoj zapovijedi Božjoj (Izl. 20,17) žena svrstana među muškarčeva uporabna i proizvodna sredstva, na visoko drugo mjesto, čak tri mjesta iznad vola: “Ne poželi kuće bližnjega svoga! Ne poželi žene bližnjega svoga; ni sluge njegova, ni sluškinje njegove, ni vola njegova, ni magarca njegova, niti išta što pripada bližnjemu tvome!”? Nije li ta zapovijed (skupa s ostalima, poput poštivanja života, ali i poštivanja subote) božanski izraz “objektivne naravi naravnoga moralnog prava”?
Status razvoda
Štoviše, prof. Farley se usudila napisati da masturbacija nije moralni problem, da je homoseksualnost jedno od prirodnih stanja, da je razvod kadikad manje zlo i da je bolje da razvedeni stupe u novi brak ako će biti sretan po oboje. Eto, to bi bile teške štete. Stephen Prothero s Bostonskog sveučilišta primjećuje za CNN, bez mrve sarkazma: “Nije iznenađujuće da Vatikan ovdje ne brinu ni siromaštvo, ni glad, ni tlačenje, nego seks.” Logično. Talijanska poslovica veli da jezik tuče gdje zub boli.
wpDiscuz