Općine i gradovi i dalje se guše u otpadu, a regionalni deponiji nisu još riješeni iako se za takve akcije već vraćaju krediti međunarodnim financijerima
Na prostoru Federacije BiH, ima više od 3000 divljih deponija, tvrdi Josip Dolušić, savjetnik u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma. I u takvom nečistom ozračju pojedine općine i gradovi u Federaciji BiH na sve moguće načine osporavaju konačnu realizaciju projekta stvaranja regionalnih deponija, koji je financiran sredstvima Svjetske banke, a čiji je rok za realizaciju bio 2008. godine.
Projekti kasne pet godina
Općine i gradovi i dalje se guše u otpadu, a regionalni deponiji nisu još riješeni iako se za takve akcije već vraćaju krediti međunarodnim financijerima. Previđeno je otvaranje regionalnih deponija na prostoru Mostara, Livna. Travnika, Tuzle i Zenice i Sarajeva, s tim da su posljednja dva spomenuta jedina profunkcionirala. U Mostaru regionalno odlagalište “Uborak” postalo je prekapacitirana i u blizini nje sagrađene je nova, no zbog privatnog vlasničkog udjela, kasni se s izdavanjem građevinske dozvole. Za odlagalište “Uborak” kod Mostara izdano je rješenje o zatvaranju tog odlagališta s 31. ožujkom 2014. godine. Nova sanitarna deponija u Mostaru trebala bi zadovoljiti potrebe šire regije, putem čega bi se osigurao kapacitet za najmanje 30 idućih godina, te izgradnju postrojenja za reciklažu u skladu sa zahtjevima EU. Nova regionalna odlagališta otpada tražit će i novu politiku poslovanja komunalnih poduzeća, što je za sada temeljni problem.
BiH veliko odlagalište
Promjene u poslovanju komunalnih poduzeća podrazumijevaju uvođenje europskih ekoloških standarda i ekonomske isplativosti u taj posao. “Komunalna poduzeća više neće moći nekontrolirano odlagati otpad i sve to raditi besplatno. U njihovom interesu bit će da što manje otpada ide na regionalna odlagališta, kako bi što manje plaćali. To znači da će morati razvrstavati otpad na korisni i nekorisni, nekorisni će ići na deponije, a od korisnog će imati profit koji će zajedno s komunalnim naknadama moći ulagati u svoje poslovanje”, kazao je Dolušić. Napravljena je analiza o skladištenju otpada u BiH. Po dobivenim podatcima, u Bosni i Hercegovini se godišnje baci oko 260.000 tona kemijskog i medicinskog otpada koji završi na različitim odlagalištima otpada, ali najveći dio toga ostaje na ulicama, prirodi, što predstavlja veliku opasnost za zdravlje građana i okoliš. U jednom od izvješća Europske komisije zbog goleme količine divljih deponija i neselektivnog odlaganja otpada BiH je okarakterizirana kao država u kojoj je problem zaštite okoliša i sanacija divljih deponija sveden na potpunu marginu iako je utjecaj na zagađenje okoliša i na zdravlje ljudi velik
VLM