ZAGREB – Većina hrvatskih birača u Bosni i Hercegovini svoj glas bi dali za Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ BiH), au slučaju referenduma nadmoćno bi se izjasnili za treći entitet, pokazalo je najnovije istraživanje.
Gotovo 57 posto anketiranih bi izašlo na izbore kada bi oni bili organizirani u ovom trenutku, a 44,3 posto bi glasovalo za HDZ Dragana Čovića, pokazalo je istraživanje provedeno u Istraživačkom centru Filozofskog fakulteta koje je objavio zagrebački “Večernji list”, u izdanju za BiH.
Najnovija stranka Demokratski front aktualnog predsjedatelja u Predsjednistvu BiH Zelko Komšića dobila bi, prema ovom istraživanju, tek 0,2 posto potpore.
Čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović je osoba kojoj vjeruje najviše Hrvata. Tako misli njih nešto više od četvrtine, odnosno 25,6 posto, dok je na drugom mjestu lider drugog HDZ-a Martin Raguž s podrškom od 5,5 posto anketiranih Hrvata.
Nakon ove dvije stranke na ljestvici je osam ostalih hrvatskih stranaka koje bi ukupno dobile 6,9 posto glasova i nijedna samostalno, prema ovim podacima, ne bi mogla prijeći prag.
Hrvati još manje smatraju pozitivnim političare iz reda Srba ili Bošnjaka. Na pitanje koji je od bošnjačkih i srpskih političara u BiH najviše ispunio njihova očekivanja, čak 72,1 posto Hrvata je reklo da ne zna odgovor, a 7,5 posto njih nije želilo odgovoriti.
Ipak, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je osoba kojoj Hrvati u BiH najviše vjeruju. Dodik je, prema ovoj anketi, ispunio očekivanje svakog osmog Hrvata ili postocima 13,3 posto. Daleko ispod su ostali čelnici SBB-a Fahrudin Radončić, SDA Sulejman Tihić i SDP-a Zlatko Lagumdžija ˝
Hrvati, kako se navodi, uglavnom vrlo negativno percipiraju politiku bošnjačkih stranaka. Ispitanici su na, naime, na pitanje kako ocjenjujete odnos bošnjačke politike prema Hrvatima u BiH odgovorili kumulativno na dvije ponuđene mogućnosti sa 45,5 posto. A ti odgovori, dodaje se, glase da bošnjačka politika ne podržava Hrvate ili da radi protiv Hrvata.
Ipak, pojedinačno je najviše onih koji tvrde da je bošnjačka politika varljiva i da “kako kad, zavisi od situacije”, odgovorilo je 36,6 posto Hrvata.
Brojni indikatori i parametri prikupljeni u ovom istraživanju potvrđuju s jedne strane gotovo monolitan stav glede temeljnih nacionalnih pitanja, a sa druge svojevrsnu zasićenost političkim elitama, ali ne i određenim idejama kao što je treći entitet, pise ovaj dnevnik.
“Da se danas održavaju opći ili lokalni izbori u BiH, na glasovanje bi izašlo čak 56,7 posto anketiranih Hrvata, što je zadovoljavajući podatak s obzirom na to da dosadašnje izborne procese, gdje se primjećivao značajan pad zainteresiranosti da za biračkom kutijom odlučuju o svojoj sudbini ˝, navodi list.
Dodaje se da je istraživanje provedeno izvan bilo kakve izborne kampanje ili značajnijih političkih aktivnosti što, također, daje zadovoljavajuće parametre o zainteresiranosti za odziv. Ne bi glasalo 28,5 posto Hrvata, dok 14,8 kaže da ne zna da li bi izašlo na glasovanje.
Ovi podaci komplementarni su is gledanjima o političkoj popularnosti pojedinih stranaka i političkih lidera.
Od osoba koje su se izjasnile da bi glasale na izborima, čak 44,3 posto bi ponovo podržalo trenutno najsnažniju stranku Hrvata HDZ BiH bez obzira na neke druge pokazatelje kada izražavaju nezadovoljstvo politikom koju vode. Na drugom mjestu je HDZ 1990. Koju podržava 10,1 posto hrvatskih birača.
Tako ove dvije stranke, čiji je koalicijski sporazum raskinut nakon problema u Hercegbosanskoj županiji, čine uvjerljivo natpolovičnu većinu.
Jedinu “prijetnju” im predstavljaju oni koji kažu da ne znaju za koga bi glasali ili pak oni koji u ovom istraživanju nisu željeli dati odgovor.
wpDiscuz