Preliminarni rezultati prvog popisa stanovištva u Bosni i Hercegovini od rata 1992. do 1995. godine pokazuju da je broj stanovnika znatno smanjen od tada, što je izazvalo zabrinutost da će doći do promjene raspodjele vlasti određene Daytonskim mirovnim sporazumom, piše američki internet portal Global Post.
Državna Agencija za statistiku priopćila je da na području BiH trenutno živi 3.800.000 stanovnika, što je puno manje u poređenju s brojkama iz 1991. godine kada je na istoj teritoriji živjelo 4,4 miliona stanovnika.
Rezultati popisa stanovništva održavaju demografske promjene nastale zbog masovnog raseljavanja stanovništva tokom sukoba i etničkog čišćenja. Nove brojke su izuzetno kontroverzne jer bi mogle ugroziti dosadašnji sustav raspodjele vlasti između nekadašnjih neprijatelja Bošnjaka, Hrvata i Srba.
”Lideri tri konstitutivna naroda u BiH će pokušati na sve načine predstaviti rezultate popisa kako najbolje odgovara njihovim interesima”, istaknula je dugodišnja promatračica politike u BiH i stručnjak Instituta za međunarodno pravo i politiku Valery Perry.
Sve tri strane, a posebno Hrvati koji su najmanja nacionalna grupa, strahuju da će se njihov utjecaj smanjiti.
Iako se od stanovnika nije tražilo da se izjasno po pitanju etničke pripadnosti, postavljena su tri pitanja koja neizravno nagovještavaju odgovor: nacionalnost, maternji jezik i vjera.
Unatoč tome, preliminarni rezultati ne uključuju odgovore na ta pitanja, nagađanja su sveprisutna, navodi Global Post.
Procjene navode da bošnjačka populacija čini 40 posto stanovništva, srpska 30 posto i hrvatska 15 posto. Ostatak, među kojima su Židovi, Romi i druge majine, navode se kao “ostali”.
Iako Međunarodna organizacija za nadziranje, koja je pomogla u financiranju i nadgledanju popisa, smatra da ova tri pitanja nisu bila potrebna, političari su odbili da provedu popis bez njih.
Vjerske i političke grupe koje se oslanjaju na razne etničke baze moći vodile su kontroverzne kampanje kojima su ohrabrivali ljude da se jasno izjasne po pitanju etničke pripadnosti. Perry kaže da će određeni ljudi zbog toga tvrditi da rezultati u BiH pokazuju da narod nema koherentan osjećaj za “državljanstvo”.
Način na koji će rezultati popisa uticati na sustav raspodjele vlasti još uvijek nije poznat jer se zakoni koji ovo određuju uglavnom pozivaju na posljednji popis ili popis iz 1991. godine.
”To nije neznatna razlika”, kazala je Perry. Na primjer, ako se Republika Srpska bude smatrala većinski monoetničkom onda će to eliminisati mnoge pozicije na kojima su trenutno Bošnjaci, Hrvati i ostali.
Finalni rezultati neće biti poznati još najmanje godinu dana, što znači da će nagađanja biti brojna tijekom općih izbora naredne godine.
Političari i vjerske vođe već su počeli tvrditi kao imaju pristup finalnim rezultatima.
Sejfudin Tokić, bivši socijaldemokrata koji trenutno vodi Bošnjački pokret za ravnopravnost naroda, najavio je ranije ovoga tjedna da se na osnovu podataka, koji su prikupili njegovi aktivisti, 54 posto Bosanaca izjasnilo kao Bošnjaci, što je puno više od rezultata iz 1991. godine kada se 34 posto stanovnika izjasnilo kao Bošnjaci. On je također rekao da Bošnjaci čine 17 posto stanovništva u Republici Srpskoj.
”Oni koriste brojke kako bi podigli očekivanja što bi im dopustilo da postavljaju političke zahtjeve u budućnosti”, rekao je Darko Brkan, aktivista koji je nadgledao rad nevladine organizacije PopisMonitor, internetske stranice koja je pratila nepravilnosti u procesu popisivanja.
Podizanje očekivanja omgućit će političarima da ospore za njih nepovoljen rezultate popisa.
Hrvati se brinu da ako budu imali manje od 10 posto stanovništva, njihov status kao trećeg “konstutivnog naroda” bit će ugrožen, kazao je Florian Bieber iz Univerziteta u Grazu u Austriji.
”Skoro potpuna jednakost sve tri zajednice u pravnom i institucionalnom smislu bit će teže održiva u slučaju da se Hrvati pokažu kao treća ili još manje brojna zajednica”,rekao je Bieber.
Jednako važno za Hrvate, kao i za sve ostale, predstavlja mjesto gdje žive.
”Ako su više raštrkani nego što to tvrde hrvatske nacionalističke stranke, argument za treći hrvatski entitet bit će oslabljen. Međutim, ako Hrvati većinski žive u Hercegovini i zapadnoj Bosni, onda je slučaj za stvaranje još jednog entiteta jači”, istaknuo je Bieber.
Shodno tome, lideri Republike Srpske željet će dokazati da u njhovoj neznatno manjoj regiji sada žive većinom Srbi, iako je u tom području 1991. godine bilo 54 posto Srba.
Neki se brinu da će to podstaći separatističke težnje lidera regije Milorada Dodika.
Kritičari prosvjeduju protiv trenutnog sustava tako što se odupiru kategorizaciji.
Inga Kotlo, instruktorica popisivača u Mostaru, rekla je da su se neki građani izjasnili kao “Marsovci” dok su za religiju naveli da su “vjernici”.
”Postoji određeno nepovjerenje prema ovom projektu jer ljudi smatraju da će političke grupe manipulirati rezultatima”, rekla je ona.
Brkan, koji je bio uključen u kampanju “Koalicija za jednakost” koja je podticala ljude da se izjasne kao Bosanci, vjeruje da će oko 20 posto populacije biti uračunati kao “ostali”.
Iako je okončanje popisa stanovništva ključni uvjet za pridruživanje Europskoj uniji, još uvijek nas čekaju mnoge prepreke na tom putu, piše Global Post.
wpDiscuz