Rezultati opsežnog istraživanja koje je provela agencija za ispitivanje javnog mjenja “Prism Research” za potrebe Ujedinjenih naroda (UN) pokazali su da se polovina građana u Bosni i Hercegovini osjeća letargičnim, odnosno nezadovoljnim svojim životima i uvjetima u kojima žive.
Prema ovom istraživanju, na pitanje kako su se osjećali tijekom prethodne godine, 50,2 posto građana BiH je odgovorilo da se osjećaju letargičnim, odnosno vrlo nezadovoljnim i ogorčenim životom i stanjem u kojem se nalaze.
Promatrano po nacionalnoj pripadnosti, 54,1 posto Bošnjaka je kazalo da se osjeća letargičnima, 46,3 posto Srba i 41 posto Hrvata, kao i 53,5 posto onih koji se izjašnjavaju kao ostali.
Također, 7,2 posto građana je istaknulo da su pesimistični po pitanju života u BiH, od čega se tako osjeća 5,2 posto Bošnjaka, 10,3 posto Hrvata, 9,8 Srba i 4,4 posto ostalih.
Spomenuto istraživanje javnog mnijenja u BiH je pokazalo da je u BiH vrlo visok procenat građana koji sebe smatraju depresivnim u suočavanju sa vlastitiom sudbinom, ali i sudbinom cijele zemlje i društva. Tako se u BiH 4,8 posto građana osjeća depresivnim, od čega se tako osjeća 5,6 posto Bošnjaka, 5,5 posto Hrvata, 3,4 posto Srba i 4,4 posto ostalih.
S druge strane, u BiH sebe sretnim smatra samo jedan posto građana, od čega Bošnjaci čine 0,8 posto, Hrvati 0,5 posto, Srbi 1,3 posto i ostali 3,5 posto. Stoga se može zaključiti da bez obzira na nacionalnu pripadnost, samo mali broj je onih koji sebe smatraju sretnima i zadovoljnima u BiH.
Također, isto istraživanje je pokazalo da više od polovine građana BiH vjeruje da im se u životu u odnosu na prethodne godine nije mnogo toga promijenilo te njih 52,2 posto smatra da je sve ostalo isto.
Štoviše, 10 posto bh. građana smatra da su stvari u njihovom životu mnogo gore i lošije nego prethodnih godina, od čega Bošnjaci čine 10,3 posto, Hrvati 10,2 posto, Srbi 8,8 posto i ostali 15,7 posto. Ovdje se posebno ističe loše stanje građana u BiH koji sebe svrstavaju u kategoriju ostalih.
Prema istraživanju “Prism Research”, skoro polovina građana BiH, odnosno njih 46,3 posto vjeruje da će stvari i naredne godine biti iste, dok njih 10,7 posto vjeruje da će biti čak i gore, od čega Bošnjaci čine 12,1 posto, Hrvati 8,3 posto, Srbi 8,5 posto i ostali 17,7 posto.
Vrlo je zanimljivo da ni bh. građani sa visokom stručnom spremom ne vjeruju da će naredne godine život u BiH biti bolji i kvalitetniji. Tako 58,6 posto visokoškolovanih bh. građana misli da će naredne godine biti isto kao i prethodne.
Također, 33,7 posto građana BiH je nezadovoljno financijskom situacijom u kojoj se nalazi, njih 24,7 posto vrlo je nezadovoljno, 23,3 posto niti zadovoljno niti nezadovoljno, 16,6 posto donekle zadovoljno i samo 1,7 posto onih koji su vrlo zadovoljni financijskim stanjem u kojem se nalaze.
Istraživanje javnog mijenja je pokazalo da su nezadovoljniji građani BiH koji žive na selima, pa tako je njih 61,1 posto nezadovljno financijskim stanjem u kojem se nalazi, dok je 55 posto građana u urbanom dijelu zemlje nezadovoljno svojim financijskim stanjem.
Također, promatrano prema starosnoj dobi, najnezadovoljniji financijskom situacijom su bh. građani iznad 66 godina starosti, odnosno njih 66,5 posto, dok je takvih 47,5 posto u grupi građana između 18 i 35 godina starosti.
Zadovoljnih financijskom situacijom je 22,7 posto građana BiH između 18 i 35 godina, koji su ujedno kategorija stanovnika koja je najzadovoljnija svojima financijama, dok je takvih samo 12,1 posto građana starijih od 66 godina.
Promatrano prema stupnju obrazovanja, najnezadovoljnjiji financijskom situacijom su građani BiH sa osnovnom i bez završene škole, i to njih 68,8 posto odnosno 66,6 posto, dok je najmanje nezadovoljnih onih sa visokom stručnom spremom, i to njih 31,1 posto.
S druge strane, zadovoljnih sa vlastitom financijskom situacijom je samo 12 odnosno 11,1 posto građana BiH sa osnovnom i bez završene škole, dok je 34,5 posto građana sa visokom stručnom spremom zadovoljno vlastitim financijskim bilansom.
Spomenuto istraživanje je provela agencija “Prism Research” u razdoblju od 7. do 22. svibnja 2013. godine.
Istraživanje je provedeno metodom intervjua i slučajnog odabira na uzorku od 1.500 osoba starijih od 18 godina iz cijele BiH.