Published On: Wed, Nov 6th, 2013

Istraživanje UN-a Srbi se uzdaju u policiju, Bošnjaci u vojsku, Hrvati u EU, OHR i svećenstvo

Istraživanje sarajevskog ureda Ujedinjenih naroda o mogućnosti novih sukoba u BiH, čiji su se rezultati prošli mjesec našli pred veleposlanicima Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) bavilo se i “mentalnim stanjem” Bošnjaka, Hrvata i Srba.

Tako je ukupno 50,2 posto građana BiH iz svih etničkih skupina “letargično”, a samo 12 posto je sretno, optimistično i zadovoljno.

Ukupno gledajući, 52,2 posto građana BiH iz svih etničkih skupina “osjeća” da je njihov život isti kao i prije godinu dana i da se ništa nije promijenilo nabolje, a 39,6 posto da je stanje gore nego lani. Gotovo polovica smatra da će biti isto i iduće godine, a 33,1 posto ih smatra da će iduće godine biti još gore. Hrvati su više ljuti i pesimističniji (14,8 i 10,3 posto) od Bošnjaka (10,5 i 5,2) i Srba (5,6 i 9,8 posto), ali i zadovoljniji (10,5 naprema 6,1 posto). Optimizam je izrazilo samo 6,3 posto Srba, 5,9 posto Hrvata i 3,2 posto Bošnjaka. Sebe je sretnim ljudima opisao postotak koji je na razini statističke pogreške pa je tako sretno samo 0,5 posto Hrvata, 0,8 posto Bošnjaka i 1,3 posto Srba ili ukupno na razini cijelog uzorka jedan posto građana BiH iz svih etničkih skupina. Što se tiče percepcije najvećih problema u BiH, 72,4 posto građana BiH iz svih etničkih skupina vidi korupciju kao najveći problem u čitavoj zemlji. Drugi problem je užasno ekonomsko stanje u kojem se BiH nalazi, u čemu se slaže 50,5 posto građana BiH iz svih etničkih skupina. Da su političari najveći problem ove letargične, pesimistične, nesretne i korumpirane države, smatra 50,5 posto građana BiH iz svih etničkih skupina.

Hodže, svećenici i EU

Samo jedan od deset građana vjeruje lokalnim političarima! Entitetskim i županijskim vlastima vjeruje 24,4, odnosno 16,6 posto građana, a ukupno gledano, povjerenje u svoje političke predstavnike ima 11,4 posto građana BiH. Zanimljivo je kako najviše vjeruju policiji (51,8 posto) te u religijske lidere (42,7 posto) s tim što potonjim najmanje vjeruju Bošnjaci (36 posto). No i ovdje se stanje razlikuje od naroda do naroda. Srbi su tako oni koji najviše vjeruju policiji (63,5 posto), a Bošnjaci Oružanim snagama (45,9 posto), Hrvati najviše povjerenja (58,4 posto) imaju u – Europsku uniju – što se tumači i članstvom Hrvatske u EU-u, a potom svojim religijskim liderima (57,1 posto) te onda Uredu visokog predstavnika u BiH (OHR) s nevjerojatnih 42,5 posto kojem, pak, vjeruje samo 8,9 posto Srba i 29,9 posto Bošnjaka. Sudovima i tužiteljstvima vjeruje oko trećine građana BiH iz svih etničkih skupina, s izuzetkom onog Haaškog kojem vjeruje oko trećine Bošnjaka i Hrvata, ali samo 7,4 posto Srba.

(Ne)povjerenje u politiku

Političkim strankama najviše vjeruju Hrvati (17,6 posto), dok je povjerenje Bošnjaka i Srba oko deset posto. Predsjedatelju Vjekoslavu Bevandi i njegovim ministrima u Vijeću ministara BiH najmanje vjeruju Srbi (osam posto), pa Bošnjaci (16,6 posto), dok je najveće povjerenje među Hrvatima (18,3 posto). Federalnoj Vladi Nermina Nikšića vjeruje tek oko 19 posto ispitanika, dok Vlada RS-a uživa povjerenje od 37,5 posto. Županijskim vladama i njihovim predsjednicima opet najviše vjeruju Hrvati (23 posto), a onda Bošnjaci 17,5 posto. Ukupno, najbolje kotiraju entitetske vlade kojima vjeruje manje od četvrtine građana, županijskim vjeruje šestina, a Vijeću ministara BiH sedmina građana BiH iz svih etničkih skupina.

Ugroženi narodi

U zaključcima istraživanja Ujedinjenih naroda, čiji rezultati su se prošli mjesec našli pred veleposlanicima Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira i čiji smo prvi dio objavili u jučerašnjem izdanju Dnevnog lista koji možete čitati i na našoj internetskoj stranici, ističe se kako su građani BiH “letargični” što, navodi se, sprječava mogućnosti bilo kakve promjene. U BiH tako žive ljudi koji su “pasivni, osim ukoliko njihov život nije izravno ugrožen”, iako velika većina osjeća da je “njihov narod još ugrožen”. Uz to, prisutna je “kriza zajedničkog identiteta i svih razina društva što nikakve ustavne reforme ne mogu promijeniti”. Zaključak je i kako je “pogrešna percepcija uloge međunarodne zajednice”, i ističe kako je budućnost BiH nesigurna i nepredvidiva!

Dnevni list