Srijeda, 27 studenoga, 2024

Poljska spremna za obranu: Imaju “čak” 216 tisuća vojnika

Vrlo
- Advertisement -

Poljska je nedavno prešla Francusku po broju vojnog osoblja, čime je postala treća članica NATO-a po veličini vojske. Ispred nje su samo Sjedinjene Američke Države i Turska.

Evo kako trenutno izgleda vojna snaga NATO-a po broju vojnika:

  • SAD: 1,3 milijuna
  • Turska: 481 tisuća
  • Poljska: 216 tisuća
  • Francuska: 204 tisuće
  • Njemačka: 185 tisuća
  • Italija: 171 tisuća
  • Ujedinjeno Kraljevstvo: 138 tisuća
  • Španjolska: 117 tisuća
  • Grčka: 110 tisuća
  • Kanada: 77 tisuća

Poljska ne samo da jača svoju obranu, već je spremna pružiti pomoć i saveznicima iz baltičkih zemalja: Estoniji, Litvi i Latviji.

Povijesne prijetnje iz Rusije

Ruski propagandisti često upućuju prijetnje Poljskoj, podsjećajući na doba kada su ruski carevi i Staljinov SSSR okupirali poljske teritorije. Neki idu toliko daleko da tvrde kako su određeni poljski teritoriji bili “dar” Sovjetskog Saveza, prijeteći da će ih “vratiti”.

Poljski političari ozbiljno shvaćaju ove prijetnje. Svjesni su ruskog obrasca djelovanja: najprije propagandisti pripremaju javnost, a zatim se šalju trupe.

Snažan odgovor Poljske

Poljska vojska ulaže velike napore kako bi osigurala da Rusija nikada ne može prekršiti njezine granice. Osim obrane vlastitog teritorija, Poljska se priprema za podršku svojim NATO saveznicima.

Poljaci još uvijek pamte sovjetsku okupaciju i strahote povezane s njom. Jedno je sigurno: njihova poruka prema agresorima ostaje jasna – “Nikad više.”

Ironija je da bi u slučaju eskalacije sukoba Poljske i Rusije Poljacima pomagali Turci. Isti oni čiji je prodor prema Europi upravo zaustavika poljska husarska konjica. Konjicom se konjica jedino i mogla zaustaviti.

Evo kratkog pregleda poljsko-ruskih ratova kroz povijest:

  1. Moskovsko-poljsku ratovi (16. i 17. stoljeće)
    • Livonski rat (1558.–1583.): Poljsko-Litavska Unija sukobljava se s Moskovskim Carstvom u borbi za kontrolu nad Livonijom (danas Estonija i Latvija).
    • Dimitrijade (1605.–1618.): Poljsko-Litavska Unija podržava pretendenata na ruski tron tijekom tzv. Smutnog vremena u Rusiji. Poljaci privremeno zauzimaju Moskvu 1610. godine.
  2. Poljsko-ruski rat (1654.–1667.)
    • Nazvan i “Rat za Ukrajinu”. Poljska i Rusija bore se za kontrolu nad teritorijima današnje Ukrajine i Bjelorusije. Rat završava mirom u Andrusovu, kojim Rusija dobiva Kijev i istočnu Ukrajinu.
  3. Veliki sjeverni rat (1700.–1721.)
    • Iako nije isključivo poljsko-ruski sukob, Poljska-Litavska Unija sudjeluje kao saveznik Švedske u borbi protiv Rusije pod Petrom Velikim. Rat dovodi do povećanja ruskog utjecaja u regiji.
  4. Podjele Poljske (1772., 1793., 1795.)
    • Rusija, zajedno s Prusijom i Habsburškom Monarhijom, postupno dijeli teritorij Poljsko-Litavske Unije, što završava ukidanjem poljske države 1795. godine.
  5. Napoleonski ratovi (1807.–1815.)
    • Poljaci se pod vodstvom Napoleona bore protiv Rusije kako bi obnovili neovisnost Poljske. Osnovano je Varšavsko Vojvodstvo (1807.), ali ono prestaje postojati nakon Napoleonova poraza.
  6. Listopadski ustanak (1830.–1831.) i Siječanjski ustanak (1863.–1864.)
    • Poljski pokušaji da se oslobode ruske vlasti u doba Ruskog Carstva. Oba ustanka brutalno su ugušena, a poljski nacionalni identitet suzbijan.
  7. Poljsko-sovjetski rat (1919.–1921.)
    • Nakon Prvog svjetskog rata, Poljska i Sovjetska Rusija bore se za kontrolu nad zapadnim dijelovima Ukrajine i Bjelorusije. Rat završava Poljskom pobjedom i mirom u Rigi (1921.), kojim Poljska proširuje svoje istočne granice.
  8. Drugi svjetski rat (1939.–1945.)
    • U skladu s Paktom Molotov-Ribbentrop, Sovjetski Savez i nacistička Njemačka dijele Poljsku 1939. godine. Istočni dijelovi Poljske pripojeni su Sovjetskom Savezu, a Poljaci su izloženi masovnim deportacijama i represijama (npr. masakr u Katynskoj šumi).
  9. Hladni rat i sovjetski utjecaj (1945.–1989.)
    • Nakon Drugog svjetskog rata, Poljska postaje satelitska država Sovjetskog Saveza. Poljaci se kroz pokrete poput Solidarnosti bore za političku slobodu, što konačno dovodi do pada sovjetskog utjecaja krajem 1980-ih.
  10. Suvremene napetosti (1991.–danas)
    • Nakon raspada SSSR-a, Poljska postaje članica NATO-a (1999.) i Europske unije (2004.), jačajući svoje veze s Zapadom. Napetosti između Poljske i Rusije rastu zbog povijesnih sporova i geopolitičkih pitanja, uključujući ruske prijetnje i agresiju u Ukrajini.

Ovi konflikti ilustriraju dugu povijest rivalstva i sukoba između dviju nacija, koje sežu od teritorijalnih sporova do ideoloških borbi.

- Advertisement -

12 KOMENTARI

guest

12 Mišljenja
Najstariji
Najnovije Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Последняя новост

Iz tiska je izašla knjiga „Mimoilaženja“ autorice Ozane Ramljak, članice HKD Napredak

U sunakladi Hrvatskog kulturnog društva Napredak i Kulturne udruge "Marko Marulić" iz Splita, objavljena je knjiga "Mimoilaženja" autorice Ozane...
- Advertisement -
- Advertisement -

More Articles Like This

- Advertisement -