Francuska se pridružila Sjedinjenim Državama i Britaniji u signaliziranju Ukrajini da ima dopuštenje koristiti dalekometno oružje protiv ciljeva na ruskom teritoriju, što predstavlja značajnu promjenu u dosadašnjoj politici i izaziva bijes Moskve, prenosi njemačka novinska agencija dpa.
Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot izjavio je u intervjuu za BBC kako bi ukrajinsko ispaljivanje oružja na ruski teritorij bio čin “samoobrane”. Barrot nije potvrdio je li Ukrajina već iskoristila to oružje, ali signalizacija potpore jasno je uzburkala duhove u Moskvi.
Moskva uzvraća oštro
Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova izjavila je za državnu agenciju TASS kako Barrotove izjave “nisu potpora Ukrajini, već posmrtno zvono za Ukrajinu”.
Ovaj tjedan Ukrajina je, prema navodima, ispalila krstareće rakete dugog dometa američke proizvodnje ATACMS i britanske Storm Shadow na vojne ciljeve unutar Rusije. Francuska, koja od srpnja 2023. isporučuje Ukrajini identične rakete pod oznakom Scalp, sada dodatno učvršćuje svoju ulogu u opskrbi Ukrajine sofisticiranim naoružanjem.
Jedino Njemačka i dalje odbija isporučivati oružje dugog dometa, budući da kancelar Olaf Scholz kategorički negira slanje krstarećih projektila Taurus Ukrajini, držeći se linije oprezne neutralnosti u ovom segmentu vojne potpore.
Putinov strah i najava odmazde
Bliski suradnik ukrajinskog predsjednika, Mihajlo Podoljak, ocijenio je kako Putinove prijetnje korištenjem novog oružja dugog dometa, koje do sada nije viđeno na bojištima, pokazuju “apsolutni strah” ruskog lidera. U intervjuu za Bild am Sonntag, Podoljak je istaknuo kako Putin svojim prijetnjama nastoji preplašiti Zapad i oslabiti odlučnost NATO-a.
Predviđanja postaju stvarnost
Najnoviji razvoj događaja dodatno opravdava naša predviđanja da Putin, suočen s jačanjem vojne potpore Ukrajini i očiglednim potezima NATO-a, priprema svoj “plan B” – dodatnu mobilizaciju unutar Rusije i mogući strateški udar na najslabiju točku NATO-a.
Putinova nova mobilizacija, najavljena zakonom o oprostu dugova vojnim regrutima, jasno signalizira dugoročne planove Kremlja. Cilj nije samo zaustaviti Ukrajinu, već izazvati unutarnji kaos u NATO-u, čije unutarnje podjele i slabosti Kremlj već duže vrijeme detektira i eksploatira.
Hoće li NATO izdržati izazov?
Putinov potencijalni udar na najslabiju kariku NATO-a mogao bi imati dalekosežne posljedice. Napetosti u baltičkim državama, Bjelorusiji ili čak Poljskoj mogli bi postati nova žarišta sukoba. Dok NATO pokušava održati jedinstvo, Kremlj vidi priliku za potkopavanje njegove vjerodostojnosti.
Ovaj trenutak postavlja ključna pitanja: Je li NATO spreman na koordiniranu obranu svojih članica, ili će unutarnji izazovi i nesuglasice omogućiti Kremlju da iskoristi slabosti Saveza za ostvarenje svojih ciljeva?